DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ugovor Bjeki šumski predjeli u viših bregovitih krajevib, u kojih se je nalazio veći broj presUrih hrastova. Iza toga i to od g. 1886.-1892. sklopljeno je prema tomu, kako je napredovala stručna proeieaa hrastovih stabala, više kupoprodajnih ugovora sa istom tvrdkom i to U2 ra2:iičite eiene hrastoviae na panju prema tomu, da li su stari hrastovi m manjoj ili većoj površini razštrkani bili i da li je šuma ležala bliže ili dalje od prometnih putova i usljed toga biia izradba i izvor izradjene robe lakža ili tegotuija. Taj tegotni izvoz prisilio je tvrdka, da si je sama izgradila mnoga p remetila, a medju tima i šumske željeznice. Ona je sagradila već tri takove željeznice, jednu 17 km. drugu 20 km., a treću 45 km. dugačku. Prve su dvie konjske željeznice, a treća na para. Podgradnje (der fešte Unterbau) svih tih željeznica ostaju bezplatno skupa sa pripadajućim! s gradami zemaljskom eraru. Sveza sa tvrdkom Morpurgo & Parente uplivala je vrlo povoljno na daljnje unovčenje starih hrastika. Izvrstne koneksije ove trgovačke kuće podigoše opet dobar glas bosanskoj dužici na mjerodavnih francezkih tržištih, te su se stoga neprestano javljali drugi kupci za hrastova stabla uz visoke ciene i to dapače još u godinah 1889. i 1890, kada je uslied nepovoljne berbe u Francezkoj i uslied istodobno nastupivše novčane i trgovačke krize u južnoj Americi bio izvoz vina na nizko pao. Uslied toga moglo se je g. 1888. i 1889. više odjela hrastovih stabala uz vrlo povoljne ciene prodati dražbenim putem i prijašnim kupcem, kao A. Bergeru iz Zagreba i L. Blažiću iz Siska; osim toga je i sa drvotržcem Dragutinom Schlesingerom sklopljen veći posao za izradbu hrastovine, komu je u tu svrhu velika tvrdka za izvoz dužice I. B, M. Gairad potrebita sredstva predujmila. Konačno pošlo je za rukom pomoćju tvrdka Fritz Kraus i Jos. Hillersa sin, obe u Beču i bačvara Lovre Radida u D. Tuzli primjereno unovčiti i stare hrastove najniže kakvoće izradbom njemačke bačvarske gradje. Sadanjoj upravi predstoji u ostalom u tom pogledu još velika zadaća. Izjašnjeno uspješno unovčenje starih hrastova ima se, kako je već prije spomenuto, svakako smatrati plodom onih već g. 1884 započetih povjerenstvenih s tručnih izviđa šuma, kojim je bila zadaća iztražiti šume zauzetih zemalja sa stanovišta veleprodaje. Jer ako je bila u prvom redu zadaća izaslanika, da stave shođne predloge o uporabi dosada ne izcrpljenih porastlina od četinjača t. j . o unovčenju ponajviše jur davno sjecivih, ali ne uporabljenih smreka, jela i borova, to se ipak samo po sebi razumije, da oni nijesu nahođeće se stare hrastove mimoišli, nego da su se i o unovčenju ovih izjavili. Ovo povjerenstvo sastojaše se iz shedećih vanjskih članova: Dr. Anthura baruna Seckendorffa, drvotržaca A. Offenheimera i G. Leimera i šumskog gradjevnog i upravnog inžinira c. kr. priv. Juerberžke glavne rudare K. Petrascheka (sadanji vladni savjetnik u c. i k. zajedničkom ministarstvu i šumarski izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu). Ovaj potonji ostade doskora samcem kod iztraživanja šuma, te se stoga mogu i pomno sastavljeni predloži, što ih je ovo povjerenstvo o uporabi šuma |