DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 527 — toga bio svaki napredak nemoguć, buduć se uredno šumarenje samo ondje razviti, cvasti i uspievati može, gdje mu šumar sve svoje znanje i djelovanje posvetiti može, a da pri tom ne mora uzeti obzir na prigovore trećili, koji su ga kadri smetati. Nu ne samo uređjenju šumkoga posjeda, nego i uredjenju zeraljištnog posjeda u obće, kao i osjegiiranju odnosnih posjedovnili prava obratila je vlada svoju podpunu pozornost, te je odredila, da se imaju osnovati gruntovnice, običajne u svakoj civilizovanoj državi (do konca 1893. osnovane već u 24 kotara), a zatim je g. 1886. zapotela omeđjašenjem državnih šuma ~ Važnost toga znati će podpuno cieniti samo onaj, koji iz vlastita izkustva znade, koliko se velike usurpacije dogajaju kod šuma, koje nisu valjano omedjašene i katastrirane i s kakovimi je potežkoćami skopčano osnovati uredno šumarenje u šumah, kojim se prava površina nezna. Do konca godine 1892. omedjašeno je 443.612 ha. šume troškom od 146.000 for. (dakle okruglo 33 novč. po ha.). Kod omedjašenja državnoga posjeda, koje se u glavnom provadja prema omedjašenju propisanom za austrijske državne šume, pazi se na to, da se ne samo prava šuma, nego u obće sve s dotičnom državnom šumom u savezu stojeće državno tlo vidljivo oraedjaši i tim proti usurpacijam osjegura i da se nadalje u raznih kotarih razštrkane manje šumske čestice omedjašuju primitivnijim i uslied toga jeftinijim načinom. Ovo načelo kod omedjašenja državnih šuma ili bolje rekuć državnog šumskog tla prouzrokuje doduše za sada znatne troškove, ali će zato nositi posije blagoslovne plodove, jer će se one površine, koje se kao šuma uzgajale ne budu, moći opet izlučiti iz državnog šumskog posjeda, te za odkup služnosti upotrebiti ili prodajom unovčiti. Po dovršenom omedjašenju šuma u jednom kotaru, budu pojedini objekti, koje je država definitivno u svoj posjed preuzela, uneseni u šumske karte, ižradjene u mjerilu 1:50.000 na temelju nacrta katastralne izmjere, kojim načinom dobiju šumski upravitelji podjedno kartografički pregled o svih šumah, povjerenih njihovoj upravi. , Osobitu svoju pažnju obratila je vlada unovčenju prastarih šuma, te joj je već g. 1882. pošlo za rukom sklopiti sa pražkim drvotržcem Vrabecom veći posao za izradbu starih porastlina četinjača u planini Kozari u gradiškom okružju, što je bilo povodom, da je prva parna pilana u zauzetih zemaljah podignuta. Osim toga bio je ovaj drvotržac obvezan stara hrastova stabla, koja su se nalazila pojedince razštrkana u mladjih hrasticih u okolišu njegove pilane, preuzeti uz primjerenu cienu. Ovo je bilo prvo racionalno unovčenje hrastovih stabala, preostalih iza vremena turske uprave u pristupnijih šumah (jer je provedba ugovora sklopljena g. 1880. 0 prodaji hrastovih stabala sa drvotržcem Kalinom iz Zagreba jedva što je počela zaspala već sliedeće godine). |