DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 547 — u dno jame zato, da vrba duboko kerienje nepusta i da tim drži vlagu^ koja joj je potrebita za uspievanje. — Ovo je dobro osobito na mhom tlu. Sto sve biti može iz jednoga stabla za Jedan dan. Za dokaz, koHki ee posao dan danas obaviti može u obrtu, neka služi ovaj primjer. U Flohathalu posjekoše njekog dana dva jelova stabla u ^/-27 sati n jutro, te su oba stabla odmah ogulili, podušili i u stružnici izradili n drvljivo (Holzstoff). Iz drvljiva izvaijali su listove papira, koji su već u 5 sati poslie podne istoga daua poaušeoi i za tiskanje prikladni bili. Metnuv ovakove listove papira pod tiskarski tiesak, naštampaše na njima evakovrstne novosti, te jih onda priposlase skupa sa ovršci onih dviju jela u Preiberg, gdje jih izložise u tamošnoj obrtnoj izložbi, Zlostavili lugara. U šumi zvanoj „Ravne njive" blizu sela Smoljanovca, kotara požežkoga, zatekao je 24. pr. mj. vlastelinski lugar Vjekoslav Čizmadija dva seljaka, koji su drva krali. Čim opaziše lugara, navališe na njega i tako ga dugo tukoše, dok se nije onesviešc´en srušio na zemlju, a zatim pobjegoše. Čizmadija, kad se je osviestio, otišao je oružničkoj postaji u Biškupec, gdje podnese prijavu, ali nije mogao označiti napadače, jer je tek pred nekoliko dana službu nastupio, te su mu tamošnji žitelji nepoznati. Oružnici posamnjaše odmah na Adama i Stjepana Letića, s toga ih uhitiše I suočiše sa Cizmadijom, koji ih odmah prepozna. Predani su kr. državnom odvjetničtvu u Požegi. Trajnost drva zavisi o uporabi, te o tom, gdje i kako je smješteno. Na nenaličenoj bačvi može se opaziti, da je izmedju suhih dužica jedna posve vlažna. Suhe dužice su na bačvi onim smjerom postavljene^ kako su iz stabla izradjene i kako je stablo raslo, dočim je vlažna dužica naopako postavljena, t. j . ona strana duge, koja je u stablu bliže korienu bila, postavljena je kod vlažne dužice gore, a kod suhih dužica dolje. Isto tako drži stup plota dulje^ ako je dolnji kraj stabla u zemlju zakopan, nego onda, ako mu je zakopan gornji kraj, a to s toga, što vlaga zraka kroz šupljiniee laglje dolje, nego li gore prodire. Na ovu važnu okolnost nepazi se skoro nikad, pa zato i drvo prije reda iztrune. Postupak kod sušenje drva po H. C. Zappertu. Prije izradbe drveta dobro je, dapače veoma važno, ako ee drvo osuši. Naravnim puteni osuši se drvo veoma sporo, a s toga kušalo se je raznim! pokusi, kojim bi se drvo moglo umjetno brže osušiti. Najnoviji način sušenja drva obreo je njeki njemački mjernik H. C. Zap- pert. Po posHedku ovog načina sušenja moglo bi se redij da je pitanje o sušenju drva riešeno. Ovaj način sušenja biva onako, kako i kod sušenja u naravi (na prostom zraku). U tu svrhu rabi se nizka temperatura i jaka cirkulacija zraka, pošto se drvo uslied nizke toplote i jake cirkulacije zraka suši, te se tim načinom odstranjuju mane, koje nalazimo kod naravnog sušenja na zraku, jer se drvo sačuva od promjene vremena, te je izloženo blagom i jednakom postupku. Kod Zappertovog načina ugrije se drvo do 30^C., a na ovako ugrijano drvo pušta se djelovati jaka struja zraka; ugrijani zrak neprodire u suhi prostor, gdje se drvo nalazi, nego se pomoča jakoga eshaustora vlažan zrak iz onih prostorija izsiše. Ovim načinom pokušalo se je sušiti različita drva dobrim uspjehom i to : a) drvo, koje je dalje vremena pod vodom ležalo ili koje je kod splavljanja do sita upilo vode. Čak do 60V^; b) posve sirovo drvo sa sađržinom vode od SO^´o u koje mu drago doba godine i c) na zraku sušeno drvo, koje je do 10*^-^, vode sadržavalo. Pokusi dokazase, da piljeno drvo od 1" debljine, koje je dugo pod vodom ležalo, treba godinu dana, da se osuši onako, kako bi se na zraku osušilo; drvo od |