DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 541 — njeke sadnje na razmak, koja mi ni najmanje uspjela uije, takav razgovor raz predao. Mjesto, gdje su bile biljke, udaljeno je bilo mi moju žalost od mog sjedišta oko 400 kira., pa tiza sav veoma obširni opis, koji sam primio, mogao sam samo odgovoriti, da mi odavle nije moguće odkriti pravi uzrok loša uspjeba. Sliedeće sam godine zatajio, da sam opet po svojoj metodi zasadjivao, ali je pokus ipak još SO^o iznašao. Posve je naravski, da u tom slučaju nijesam mogao pravi uzrok loša uspjeha dokazati, prem su mi poznate bile vrlo nepovoljne okolnosti za kulti viranje po onom, što mi se priobćilo, a osim toga pridružila se je i dugotrajna suša. Da ipak dokažem svoju uslužaost, te po onom, što sam upravo glede toga pokušao, zatražio sam, da mi se pošalje njekoliko osušenih biljaka, a tako isto i njekoliko zelenih i to baš iz onoga biljevišta, iz kojega su biljke vadjene za svaku sadnju. * Zato sam osobito pazio, da budu obe biljke pomno izkopane, kako se izkapaju za svaku sadnju u prostoj sječi. Čim sam pošiljku primio (bile su tri i četiri godine stare biljke), opazio sam istu prijašnju manu, uviek zaista istu: žilice su biljaka bile izkidane, te su imale samo njekoliko vršika, pa mi je sada uza svu odaljenost glavni uzrok pokusa posve jasan bio: lošo obrezivanje materijala za sadnju, a osim toga i veoma neprikladno zemljište i dugotrajna suša. Bio bi u velikoj neprilici, što da kažem, ako bi morao dokazati: dali će ova sadnja uslied takovih okolnosti imati neznatan ili upravo nikakav uspjeh, odnosno da li će biljke kod ove sadnje izbiti liepe Ijetoraste. A bio bi u ne prihci i s toga, što su mi dosadanji uspjesi pokusa nerazumljivi bili, , U tom se pogledu još uviek mnogo grieši! A sada se opet vraćam na ono, što sam prije spomenuo. Mi smo mimogred tada bili kod biljevišta i odmjerili razmak od jedne sadjenice do druge, nebi li u obće mogli trogodišnju ih četverogodišnju smreku bez ozlede izkopati. Ja sam to tvrdio dakako bezuvjetno, jer se bez toga, što je vrlo važno, osobito kod četinjača, a napose kod smreke, bora i ariša, pođpuni uspjeh kultiviranja neda ni pomisliti. Kada sam došao k biljevištu, dao sam si njekoliko biljaka izkopati, ali su i ove bile opet oštećene, te pošto sam ovo skoro i kod svake biljke opazio, počeo sam već nestrpljivo razmišljati o onom, što sam jur u početku spomenuo ili bolje rekuć o zametnutom pitanju, koje me je ozlovoljilo. Tada počmem s^m izkapati biljke, ali sam najprije zahtjevao lopatu, mjesto do tada u tu svrhu rabljenog budaka, jer se za izkapanje dvo- tro- i četverogodišnjih smreka iz biljevišta rabi lopata. Uviek treba nastojati, kada se radi o sjetvi, da redovi biljaka budu jedni od drugih tako daleko, da se lopatom može izmedju njih lievo i desno kopati, a da se ne ozlede žilice korienja susjednoga reda, a osim toga mora se lopata tako duboko zabosti, da se svaki busen može izkopati bez oštećenja i najtanjih žilica, kojimi biljka crpi hranu iz zemlje. |