DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
_ 540 — 8. Otvorenje novih vrela privrede, osobito za žiteljstvo na krašii= Time dakako Bijesu izcrpljena sva sredstva osobito obzirom na mogućnost, da će se potreba i drugih sredstava tečajem izvađjanja naumljenih radnja poka zati. Izmedju ovih sredstva imati će i zakonodavstvo prema naravi nji hovoj poprimiti ona, koja se tiču neodgodivog pitanja glede prava paše, dočim Bjeki poslovi spadaju u šumarsko-tehnićku struku, kao što na pr. zagradjivanje bu jica i t. d, ili su čisto šumsko-gospodarstvene naravi, na pr, uvedenje racional nog uzgoja nizkih šum^ radi krme za stoku- Osim obćenitih radnja zakonodavne naravi, koje se protežu ili na čitavu Bosnu-Hercegovinu ili barem na sve kršovite predjele ovih zemalja, ograničiti će se prvih godina radnje kultiviranja na kotar županički, te je ukupni trošak radnja u ovom kotaru proračunan na 40—50.000 for. Kako je već prije spo menuto, ove su radnje već započele. D pogledu uredjenja racionalnoga gospo darenja u nizkih šumah mora se smatrati kao prvi važni korak naredba bos herc. zemaljske vlade, kojom se nalaže popis svih šumš,, koje su u svakom ko taru za takvo gospodarenje prikladne. Osim toga izdane su takodjer njekoje naredbe u pogleda uredjenja prava paše dalma tinskih stanovnika u nekojih po graničkih kotarih bosanskih i hercegovačkih. Šumarsko-tehničke radnje u kotaru županjačkom započele su takodjer, ali mi nije poznato, u kojem smjeru. Zanimivo je znati, da je bos.-herc. zemalj. vlada povjerila rukovodjenje ovih radnja sinu već spomenutoga nadšumara A. Gesch^inda, kojega je imenovala koncem prošle godine bos.-herc. šumarskim vježbenikom i šumarskim izvjestiteljem za kotar županjački. Ljetos proučavali su vladin savjetnik g. K. Petraschek iz zajedničkoga austro-ugarskoga ministarstva financija i šumarski savjetnik bos.-herc, zemalj. vlade u Sarajevu g. K. Hoffmann radnje i nasade kod pošuraljivanja krša u Dalmaciji i Istri, te valjda i u hrvatskom Prraorju s tom namjerom, da uzmognu tamošnje Izkustvo upotrebiti i kod sličnih radnja u Bosni. Na svaki način mora se pokrenuto riešenje pitanja gajenja krša u Bosni i Hercegovini smatrati kao jednu od najvećih i najtežih zadaća šumarstva u obće, te dvojim, da bi se itko naći mogao, koji nebi želio, da se ovakovo ogromno poduzeće sretno svrši. J. Marhula. šumarski tehničar. Iz azbuke o sadjenju šuma. Frevod članka šumarnika M. KoŽeŠnika. Jeđnoč me nestrpljivo upita njeki stručnjak: „što dakle vi, gospodine šumarniče mislite, koja je biljka posve dobro izkopana?" —To je bio dakako samo nastavak prijašnjega razgovora. — Nedavno bo sam ja radi glavna uzroka |