DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 539^— manje pukotine, te time poruši svojim snažnim rastenjem prividno neprobitno tlo. Na povoljnoj stojbini uspieva crni i bieli bor vrlo dobro, te bude u starijoj dobi dosta krupno deblo, Najliepši oblik debla ima osobito bieii bor ujeliku; u takovoj šumi raste on izpravno kao svieća poput jele, a deblo mu je izvanredno prebrčno (vollholzig). I smjesa bora s omorikom i jelom, kao š-to se to naravno vidi u Bosni i Hercegovini, preporuča se kod šumskog uzgoja, imenito obzirom na njegovanje tla u svrhu proizvadjanja drva, te i obzirom umanjenja za šumu pogibeljnih zareznika. Osim toga nalazi se na bercegovačkom kršu i bielokori bor, koji u velikoj visini nad morem u košljivih gorskih predjelih još uspieva, te ga valja takodjer u obzir uzeti kod uzgoja šume. Ovaj izvadak iz službenoga popisa glede odnošaja šuma u Bosni i Hercegovini, koji je upravljen povodom podneska saraje\ske zemaljske vlade o pitanju kuitiviranja krasa zajedničkom ministra financija pl. Kallaju već nas je dovoljno uputio, kojim će se pravcem kretati naumljeno pošumljenje bos.-herc. krasa. Iz svega rečenoga može se razabrati, da bosansko-hercegovvčka zemaljska vlada ne namjerava ogromne površine kraške goljeti pošumljivati u koliko se prešna potreba toga poduzeća nebi pokazala, jer uspjeh takvoga pošumljivanja i u najboljem slučaju nebi stojao u razmjeru sa ogromnimi materijalnim! žrtvami, koje ono iziskuje. Osira toga neraože nitko zajamčiti žudjeni uspjeh pošumljivanja. U ostalom vidi se odtud, što je do sad rečeno, da se ne namjerava uzgajati visoke šume, nego se hoće prema potrebi pučanstva samo uzgajanje nizkih ili srednjih šum^, pošto će ovakove šume dovoljno pružati krmiva za promicanje stočarstva, a dati će donjekle i potrebita drva. Glavna namjera toga pošumljenja jest ta, da se zaprieči štetno djelovanje različitih živalja, bili oni prirodni ili posljedicom dosadanjeg nerazboritog gospodarstva. Tim se dakako hoće to postići, da se brzom pretvaranju kulturnoga tla što uspješnije na put stane, a to je zaista i glavna zadaća toga r^da. Kao sredstvo za riešenje ovoga vrlo važnoga pitanja kani uprava bosanskehercegovaokih erarskih šuma ponajglavnije sliedeća sredstva upotrebiti: 1, Uztegnuće paše koza* na površini, gdje nije pogibelji, da se i tlu naškodi; 2. Uredjenje prava pašarije u obće; 2. Preustrojenje uživanja zajedničkih pašnjaka ili t. zv. „mere" ; 4. Upriličenje uzgoja i racionalne njege šum^ za proizvadjanje hrane za stoku u šumskom gospodarstvu; 5. Pošumljivanje krša; 6. Zagradjivanje bujica; 7. Podignuće ratarstva, da bude unosnije, a da se tim zaprieči prekomjerno držanje i timarenje koza i ovaca u krševitih predjelih zemlje; * Po zadojem popisu stoke« Bosni i Hercegovini bilo je tamo 1,130.170 koza. |