DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
~- 538 — glede stojbine, u viših gorskih položajih dosta često u družtvu. Miešaaje jela i omorika mora se dakle radi stanovitog gledišta i kod racijonalnoga šumskoga gospodarenja u obzir uzeti. Ponajprije ođoljavaju bolje ovakove mješovite sastojine oštećivaejn ,po buri, nego čiste omorikove sastojine. Mješoviti jeli ci sa omorikom nestradaju od pritiska sniega, kao što stradaju mlađi i tanki, te čisti jelici, a osim toga su takove mješovite šume i drvnije t, j . prirašćuje im i drvna gromada jače. Ovakovim mješovitim šumam neprieti ni tolika pogibelj od zareznika, kao u čistih sastojinah omorike. Čudnovato je, da u bosaosko-hercegovačkih šumah četinjača ima malo štete od bostryhida, a to če biti po svoj prilici s toga^ što se je u jelovih sastojinah nastanila i omorika. Pošto se i „prava omorika" posve slično vlada kao i obična, te pošto je i prava omorika u Bosni-Hercegovini znatno razširena, zahtjeva i ova osobitu gospodarstvenu pažnju. Četvrto i peto mjesto glede svoga prostranstva ide hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Hrast kitnjak pojavlja se na bočinah i u dnu dolina visokih okolica, onda na kamenitom mršavom tlu, ali ovdje neraste visoko, niti je krupna prirasta a prirast mu je slab, ali mu je ipak drvo vrlo gusto i trajno. Na dobrom tlu u nizkom gorju raste vrlo u vis, te mu je i prirast dobar, nu nikada kao hrastu lužnjaku u povoljnih odnošajib. Svakako bila su najbolja stabla od hrasta kitnjaka iz najboljih predjela, i to iz predgorja prema Savi, koja su već za otomanske vlade austrijskim i francezkim trgovcem i spekutantom prodana i po njima posječena. Svi hrastovi ove vrsti, koji su posjećeni u zadnjih 15 godina, bili su prestari. Ovi hrastovi dali su kod izradjivanja prekrasnu robu, ali bilo je mnogo i nagnjilog drveta. Još jače izrabljen je hrast lužnjak u bosanskoj Posavini. Samo preostanci, ogromnih sastojina ovog orijaškog hrasta bijahu svjedoci još do nedavna, da je i ovdje hrast lužnjak u velike uspjevao isto onako, kao što i u susjednoj Slavoniji. Pošto se je i ovdje po svud opažalo, da najliepša hrastova stabla, ravna i najmanje čvorava, u mješovitih sa bukvom sastojinah rastu, udaren je tim i pravac, kojim treba poći kod uvedenja razumnog šumskog gospodarstva. I izkustvo u drugih krajevih potvrdjuje, da je bukva najnaravnija vrst drveća za uzgoj smjesa sa hrastom, te je bukva upravo dojilja hrasta. Velike površine zaprema nadalje hrast kao izdanak. Nekoje od ovih izdanačkih šumS, dotjerane su već posije okupacije u bolje gospodarstveno stanje´ te je time omogućeno, da se sada i u Bosni o „nizkoj šumi" govoriti može. Mnoge takove šume postale su unosnije kao šume gusljače, te su u tom gospodarenju mnogi pokusi u velike već učinjeni u kotaru banjalučkom i bosanskogradiškom Na mjestih gdje u Bosni-Hercegovini bieli i crni bor na izsušujućoj pećini raste, opaža se, da ondje dosta slabo uspieva, ali i ove vrsti drveća obzira su vriedne radi svojih raahh zahtjeva prema stojbini. Osobito ima crni bor osobitu važnos glede tla vapnenastih pećina. Njegovo korienje prodire i u naj |