DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 537 — Vrlo jako poharali m šume i iigljeBari. Da si posao okkote, odabirali su za palenje ugljena samo slabije drveće, obično kolje, te ako su po gdje kad morali i deblja stabla sjeći, onda su uzimali za taj posao samo one djelove stabla, koji m se dali lako ciepati, A što da kažemo o pustošenju posliednjih stabala i Još preostalog grmlja u kršovitih predjelih, gdje je žiteljstvo pače i zadnje korienje izkapaloj* te time i poraladjivasije Mmt za naviek onemogućilo! Reći ću u kratko, da su sa svih strana i na sve moguće načine trajale navale na šumu više vjekova s namjerom, da se ova u što užje granice stegne! To je glavni užrok, da od šuma u površini od 2.708.595 hektara n Tjosni i Hercegovini neiina sad više, nego 995.000 hektara pra v e, visoke šume, dakle ne više od 207o sveukupne površine ovih zemalja, od koje ođpade do 13^0 ili 933,000 hektara na Bosnu, te 77o ili 62,000 hektara na Hercegovinu. Ali ne samo pojedine bos.-herceg. šume, nego dapače i sve šume nesačinjavaju više sklopljene šume sa ^´visokim đrvećem, nego su više slične probijenim hrpam osamljenih, na razni način ozledjenih stabala, a pod njihovim zastorom nalazi se mršava paša. Prema prije spomenutom vode ljuti bojak za obstanak i premstvo u bosansko- hercegovačkih šum^ sliedeće vrsti drveća: bukva, hrast lužnjak i hrast kitnjak, jela, omorika, bor crni, bor bieli i balkanski bor. Za trgovinu imale su do sad važnost samo sve vrsti hrasta, omorika, jela i bukva. Bukva je najviše razširena, te svagdje dobro uspjeva, a žilavo ostaje na svojoj stojbini, zato ona sve ine vrsti drveća lako iztisne, ako joj se u gustih sastojinah jakim izrabljenjem drugih vrsti drveća veći prostor dade. Bukva siže u bosansko-hercegovačkih gorah vrlo visoko, te zaprema obično i najgornje vrhove gorži, ali ona ondje uspjeva samo kao grm. U povoljnom položaju postizava razmjerno velik promjer i visinu, te doživi posve zdrava 150 do 260 godina. I njezino drvo vrlo je dobro. Žalibože da se ona u trgovačkom prometu mnogo netraži, prem joj je ovdje teritorijalni prostor vrlo velik, jer najveći dio bosansko-hercegovačkih prašuma sastoji se od bukvika. Iz šumsko-gospodarstvenih obzira moralo bi se u ovih zemljah nastojati o tom, da se u bukvicih druge za tehničku porabu bolje prikladne vrsti listnjača ili jelici umiešaju, pošto bi tim i vriednost bukvika znatno poskočila za proizvadjanje bukovog liesa. Za takovu primjesu najprikladnija bila bi jela, jer su njezini zahtjevi u pogledu tla i klime slični s onimi od bukve. Omorika neživi a Bosni i Hercegovi na bukovoj stojbini nikad tako dugo kao jela, a nije ni tako zdrava. Drugo mjesto glede teritorijalnog prostranstva ide jelu. U povoljnih okolnostih odlikuje se ona svojom duljinom stabla i velikim prirastom, te ima osobite tehničke sposobnosti. Svakako ubraja se bosanka jela medju najbolja drveća ove vrsti. Veoma dobro izradjuje se i bosanska omorika, koja je u tom pogledu slična jeli. Zato nalazimo ove đvie vrsti, premda imadu dosta različne zahtjeve 38 |