DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 533 -" Najniži pojas bliza mora, te prema istonui radi pomarijkaTija visokog ^orja više je otvoren, a podneblje mu je slično dalmatinskom, samo tom razlikom, što hercegovačko podneblje jače suši. Suza počimlje pravilno koncem travnja i!i najkasnije oko sredine svibnja, te traje obično sve do 10, ili 20. listopada, osim za vrieme kiša pod konac kolovoza i rujna, prem kađkad potraje zima i do studenoga. Onda nastaju jake kiše, a široko pretvara se više put u suhu buru. U zimi potraje po koji put upravo proljetno vrieme kroz više tjedana. Sniegneostaje dulje ležati, nego po koji sat, a dogadja se često put, da snieg samo časomice pada za vrieme ciele zime, U proljeću, koje obično već u veljači nestaje, običava snieg u visokom gorju zakthati tako, da su vrlo opasne zimske recidive. U pol proljeća padaju obično slične, ali kratko trajuće „scirokalne" kiše, kaoi u jeseni, a onda nastaje ljetna suša i vručina, koja se i u noćno doba vrlo malo ohladi. Bukva raste samo u zastienjenih i vlažnih mjestih u gornjem dielu ovoga pojasa, dočim u sastojinah nalazimo hrasta lužnjaka, cera sa uštrkanimi sbojitimi mekušasto dlakavimi hrastovi. Kao prela z u najdolnji dio ovoga pojasa, koji se odlikuje sa mnogobrojnimi zastupnici sredomorske bilinske cvjetane, pojavljuje se bieli orah, cvjetovit jasen, koprivić, francuzki javor, iztočni grab i divoljeska. U tom pojasu izčezava pravo šumsko tlo, osobito u nizini Neretve počam od Mostarskog blata. Ovi pojasi razpadaju se prema različnim mjestnim odnošajem gorja i pravca njegove spusti u više ili manje izražene podpojase, što se i iz vertikalnoga razmeštaja drveća razabrati može. Na ovaj razmještaj uplivaju u prvom redu vlaga i kemički odnošaji tla. Kao glavni pojav toga ima se smatrati ta okolnost, što se i u nižih položajih pojavljaju sastojine omorike. Motrenjem opažamo, da omorikovo korienje ovdje prodire raztrošbene proizvode verfenskih slojeva, u kojima, kako je to već spomenuto, voda izčezava. Iz ovog razloga nemanjka omoriki potrebita vlaga u dubljini, gdje bolje raste, nego u visini na šahom vapnencu. Drugi osobiti pojav jest taj, što se ovdje nalazi hrast kinjak na kosah visokih gora, ako se sastoje iz serpentina i gabbra. Time je dokazano, da hrast kitnjak vanredno ljubi nevapnenito tlo, a radi toga traži on ovakovo tlo i u najgorjih položajih gorja, te se ovdje pretvara u grm. Obzirom na ono, što je do sad rečeno glede uspievanja pojedinih vrsti drveća u pojedinih klimatičkih pojasih, sačinjavaju šume u Bosni i Hercege-´ vini vrlo raznovrstne mješovite sastojine. Tko promatra iz daljega sve šume njekoga predjela, taj će valjda misliti, da se ove šume sastoje samo iz dvijuh, najviše iz trijuh vrsti drveća, a uslied toga da nije težko svladati potežkoće glede razvrstanja šuma napram formacijam vrsti drveća. Mi razlikujemo 7 formacija šuma i to prema tomu, kako jedna ili više vrsti drveća daje glavno obiiežje šumi. U prvu formaciju spada šuma listnjača, u kojoj prevladjuje bukva; druga je formacija mješovita šuma, sastojeća 86 iz listnjača i četinjača, u kojoj prevladjuje hrast i crni bor; treću formaciju tvore šume četinjače (jele i omorike), u kojima je pretežno jela; če |