DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 532 — naglo prelazi proljeće u vruće lieto, a onda slieđi duga u Posavini i u blizini drugih velikih rieka maglovita jeseE. Najviše kiša ima u svibnju i listopada. Zimski mjeseci bivaju suhi. Bukva snilazi iz prije spomenutog višeg područja u najniže područje, a ljubi ponajviše zastienjene gorske bočine. Čim niže idemo odavle, tim se ređje pojavlja bukva, te na posliedku u nizini posavskoj posve izčezava. Obiležje ovog područja je hrast i bor. Gore, te visokije brežuljke zaprema ponajviše cer, nasuprot tome nalazimo na južnoj i jugozapadnoj strani hrast kitnjak, te izaimiee i hrast lužnjak. Ovaj potonji zaprema u Posavini najbolje tlo. Ovdje ondje pojavlja se u ovoj nizini i javor i to na mjestih, koja su poplavi manje izvržena. Na suhih manje boljih mjestih, osobito na slojevih serpentina i gabbra pojavlja se crni bor u smjesi sa bielim borom, te smo već prije spomenuli, da i cer i hrast kitnjak ovakovo tlo ljube. S ovimi vrsti drveća rad se mieša grab i biela lipa, a na podanku gora i brežuljaka bieli orah (Juglans regia Linn.), koji ondje divlje raste. Na tlu, u kojemu ima mnogo silikata, uspieva i pitomi kesten. Osim toga pojavlja se u ovom podnebnom području i obična tisa (Taxus baccata Linn), osobito u tešanjskom, maglajskom, žepčanskom i zeničkom kotaru sa krupnimi stabli. Od pojasa najvišega gorja prama jugu niže se najprije pređhodno podnebno područje, u kojemu česte kiše stoje pod uplivom prije spomenutog susjednog područja, dočim je ovdje vrnćina po ljetu veća uplivom dizajnćega se uzdaha iz nižih predjela po golom vrućem kamenju. Ovo područje karakteriše pojav balkanskoga bora, koga ovdje nalazimo u družtvu sa crnim borom i bukvom u čitavih sastojinah- (Balkan oder "vveissrindige Kiefer) Isti zaprema najstrmije pećine, te ga je moći naći još i na najvišem vrhu šuma. kao dosta jako i visoko stablo. Omorika i jela sačinjavaju njekoje poveće sastojine. U Osječenici planini, u visini od 1800 m. našli su i patuljastu jerebiku (Bastard-Eberesche). U susjednom dolnjem području pada dosta često snieg, što se i do ožujka opetuje, no snieg neleži dugo, jer za malo dana izčezne. U vrućih dana lieta nalazimo ovdje malo hlada, a magle ni ne ima. Kiša ima nješto malo više, nego na obali Adrije, te pada kao i ondje ponajviše u proljeću i jeseni. Proljeće počimlje obično oko sredine mjeseca marta, ljeto koncem svibnja, jesen pako koncem rujna, a zima pod konac studenoga. Radi veće golieti biva toplota ovog područja slična toploti najdolnjih krajeva, ali je i bura vrlo jaka. U ovom području ima osobitu važnost bukva, a prama dolinam jasen. Ovo potonje stablo vidimo ponajviše u ogradah oko gospodarskih sgrada, gdje žitelji jasenje radi izvrstnog lišća krešu. I ovdje se nalazi mjestimice izmedju bukava hrast kitnjak, al ga ne vidimo na slojevih vapnenca, jer takove slojeve neljubi. Isto tako pojavlja se na slojevih staroga škriljevca, prem riedko, i kesten pitomi, a osim toga i njeke druge vrsti listača, U ovom pojasu nalazimo i crnog bora kao vjernog putokaza za hridovito i ruševno tlo. |