DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 531 ~ Zima traje ondje pravilno 5—6 tojeseci. Sniega ima ondje obično mnogo, te ga bura više put nagomila tako, da se tim svaki promet zaprieči. Proljeće i jesen slični su više zimi, nego ljetu i to sbog ljutih vjetrova, i hladnog kišovitog vremena. Po prilici od polovice lipnja do polovice kolovoza traje ljetno vrieme, ali i onda pada u rano jutro magla, te pusu nagli vjetrovi. Svakog liepog jutra ima dosta rose, a često još početkom lipnja i gustih mrazova, te ooda pada toplomjer izpod ništice. Svi fenologički pojavi zakasne u ovom pojasu. Visoke vapnenčeve ravnice obraštene su u ovom pojasu mješovitom prašumom orijaških jela i omorika. Ovdje prevladjuje jela valjda s tog razloga, što joj vapnenčeva podloga bolje prija, nego oraoriki. Ova potonja ljubi osobito vlažnije tlo kotlina i duliba. Svagdje, a navlastito na vapnenitom tlu nalazimo i bukvu. Ova vrst drveta dosiže obično povrh medje stabala, te ju ondje nalazimo kao kvrgasto, nizko sa sivkastim lišajem obloženo grmlje. Kadkad nalazimo povrh iste medje i bora kao zastupnika bukve. Sa borom u družtvu vidimo mjestimice i Salix nigricans, glabra, arbus acta i retusa. Kao čudovište spominjem, da se u ovom pojasu i to u Treskavici planini nalazi samo jedna žutika (Berberis vulgaris Linn), a kažu mi, da je to jedini primjerak, koji da kao divljak u Bosni raste. U srednjem šumskom pojasu, koji se na sjeveru veže uz pojas najvišega gorja, odlikuje se podneblje tim, što u zimi pada često snieg, koji dugo leži. Osim toga odhkuje se još i tim, što ovdje zrak naglo oblađni i po ljetu s večeri, što kasnije nastupi proljeće, a ranije jesen sa čestom gustom maglom u jutro. Ovdje ima malo izdašnih ljetnih kiša, a to sve uz visoku ljetnu toplotu, što prouzrokuje vrlo štetnu sušu. Ovdje nalazimo na prostranih ploštinah bukvu i to djelomice u čistih sastojinah, a djelomice pomiešana je ona sa jelom, kadkad i sa klenom. Obična smreka nalazi se ovdje samo na vlažnijih mjestih, te u sastojinah samo na Werfenskih slojevih. Osim toga nalazi se ovdje prava omorika,* osobito na obroncih prema sjeveru, sjeverozapadu i sjevero iztoku. Ovu nalazimo ponajviše u smjesi sa crnim borom; ona zaprema u ovom družtvu najdivlje pećine i kršje. Gdje gdje sačinjava i oveće čiste sastojine kao n. pr. na Smrečevom točilu u šumskom prediju Medna luka, na Seraću kod Kogatice i u Radomišljoj planini kod Jelća u kotaru Fočanskom. Nadalje pojavljuju se još nuzgredice čestije bieh i crni bor, srednjoevropska biela breza, kruška, u vlažnijih položajih briest i jasen, prama dolnjom okraju obični grab i hrast lužnjak, pa na nevapnovitom tlu i hrast kitnjak. U najdolnji podnebni predjel spadaju u Bosni nizke gore i brežuljci skupa, sa posavskom nizinom. U tom podnebju opažamo po zemljotežtvo razne osebujnosti. Ovdje prestaje rano zima, a ograničuje se obično samo na mjesece siečanj i veljaču. Sliedeće proljeće je nestalno tako, da se pozni mrazovi još koncem travnja, a u vlažnijih dohnah i oko sredine svibnja pojavljaju. Ovdje * Službeni memorandum, iz koga ovo crpimo, govori rijema?-ki o j^Ficbte" (omorika) i 0 „Omorika fichte^ (prava omorika). |