DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1894 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 530 —


i zavedbi racionalnijeg šumarenja stavilo, smatrati njegovim djelom. Ove predloge


dala je zemaljska vlada po istomu članu godine 1887 dalnjimi iztraživaBJi


popuniti.


Kada se je, kako se iz gornjih obćenitih razlaganja vidi, u svih đjelovih


šumske uprave razvila živahna djelatnost, moralo se je sa do onda običajnim


prometnim sustavom od slučaja do slučaja prekinuti, jer se je tekom vremena


natrpalo toliko množtvo raznih naredaba, odpisa i propisa, da je napose manje


izobraženo osoblje izgubilo svaki pregled, ter vrlo često u vršenju svoje &lužbe


dolazilo u oprieku sa izdanim! propisi. Da se toj nevolji odmogoe, izdan je g,


1890 od svih stručara toli željno izčekivani i sadašnjim prilikam u zemlji pri


agodjeni službeni naputak z a šumarsku slu žbu kod kotarskih


ureda, koji je šumarstvu ciele zemlje dao značaj jednoličnosti, ter, šumarskim


izvjestiteljem točno opređielio njihove službene dužnosti.


Skoro u isto vrieme, kada je izdan netom spomenuti shižbeni naputak,
započelo se je sa preustrojstvom šumskog odsjeka kod zemaljske
vlade u Sarajevu.


Već se je naime davno osjećala potreba, da se razdieli posao kod šumskog
odsjeka, jer je služba tako intensivnom postala i poslovi se tako umnogostručili,
da nije više bilo moguće veliku odgovornost za točno funkcioniranje
šumsko upravnog aparata svaliti na ledja jednog jedinog činovnika.


Toj potrebi za svrsi shodno preustrojstvo šumskog odsjeka udovoljilo


je zajedničko ministarstvo u rujnu 1890. razdieliv do tada jedinstveni šumski


odsjek na šumsko-upravni i šumsko prometni odjel.


Da se omogući bezprikorno djelovanje razdieljenog šumskog odsjeka,
označen je svakom odjelu stanovit djelokrug i podjedno odredjeno, da se prije
riešenja njekih predmeta, na pose osobnih, mora potražiti sporazumak predstojnika
obijuh odjela.


(Svršit 6e se.)


0 kultiviranju krasa u Bosni i Hercegovini


(Svršetak).


U predjelih na sjeveru i na jugu od pojasa najvišega gorja ravnaju se
klimatičke razlike prema položaju visine i prema bilinskom pokrovu pojedinih
stupnjeva. U pogledu pojasa najvišega gorja unutar višeg šumskog pojasa leži
predjel, u kojem je uzduh dosta vlažan. Usuprot tomu nije ovdje množina kiša
velika, jer ondje pada često kiša samo u kasnom proljeću i početkom jeseni,
a prema tomu vladaju ovdje oni isti odnošaji, koje nalazimo u bližnoj
sređomorskoj pokrajini. Isto valja i glede pravca vjetrova, jer i vjetrovi sjeverno-
iztočni i južno-iztočni (bura i široko) ondje prevladjuju, samo što nijesu
tako žestoki, te manje topli, nego tamo. Ostali vjetrovi netraju dugo.