DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 453 — Radnici, koji poliraju, rade od diiceta, te dobiju z,u đucet 10—60 nove. Kod poliranja upotrebljavaju se radnici obojeg spola, te si djevojke zasluže oa dan 30—60 nove., a mužkarci do 1 for. Batine dobiva butinara najvi^^e iz vlastitih šum-S,, a takodjer i iz privatnih seoskih šuma. koje seljani u batinaru dopreme i tamo za iste ^2 do 6 n6. dobivaju. Za jednostavne ravne palice bez držka plaća se V- nove,, a sa držkom po 2 novč. Za štipane batine plaća se 3—6 novč. Najviše se izradjuju batine iz Ijeskovine, kostanjevine, jasenovine, drenovine, glogovinejavorovine i divljih voćaka, te takove batine onda po vi´sti drveća i ime dobivaju, docim se štipane batine, koje batinara mnogo proizvadja, zovu congo. Na mjesec izradjuje batinara do 2000 duceta batina i to ´/* &^^^, a ^k srednjih i prostijih. Palice se bojadišu u salamuri (paci). Pačaju se batine na hladno i toplo napram tome, kakovu boju ima batina zadobiti. Sive i žute batine moče se u hladnoj, a ostale u toploj i vreloj salamuri. Salamure se paUce ponajviše u kromovoj lužini, salitrovini, soličnoj i sumpornoj kiselini, solajki, željeznoj galici i t. d. Palice odpreraa tvornica u Njemačku, Englezku, Tursku, Rumunjsku, Italiju, Belgiju, Holandesku, Švedsku, Grćku, Madjardku, Tirolsku, Štajersku, Dalmaciju, Galiciju, Kranjsku, Istru, gor. i dolj. Austriju, Češku, osobito u Eaglezku. II. Staklan a u Grdanjci h (Karolinenhtitte) je vlastničtvo dioničkog družtva u Zagrebu. Eadi u jednoj peći, koja sadržaje S´/a mtc. stakla, te imade 10 radna otvora (Werkstellen). Kod svakog takvog otvora rade po 3 težaka- Ima ukupno 40 težaka. Ovdje se pravi šuplje staklo, razne boce od najmanjih medicinskih do najvećih, a tali i tuljce (cihndre). Svaki mjesec izradjuje 3000 šešaka robe (šešak sadržaje 40—100 kom. flaša, a to zavizi od veličine istih), a ta roba ođprema se ponajviše u Bugarsku, Štajersku, Trst, Zagreb i t, d. Piesak dobivaju iz Brežca u Štajerskoj, iz Saske i Istrije i to zelenog iz Brezci, a bielog iz Saske i Istrije. U tvornicu stavljeni zeleni piesak iz Brezci stoji I mete. 40 nč., a bieh iz Saske i Istrije 1 mtc. 1 for. 50 novč. Zeleni piesak mora se prije porabe prati i žgati, dočim se bieli odmah uporabljuje. Sa pieskom mieša se prije porabe vapno, solajka, pepeljika i druga kemikalija, koja potonja čiste i bojadišu staklo. Razmjer smjese je 757o pieska a 25^^ ostahh primjesa. Arsen čisti staklo i podaje mu sjaj. Nikalj čini staklo bieUm; kobalt modri staklo; lužiko-solik (Chior-Calij) bojadiše staklo tamno-zeleno, bakar crveno i zlato svjetlo zeleno i t. d. Na dan treba tvornica za kurenje 5 hvati drva, koja se dopremaju temeljem ugovora, koji glasi na 15 godina, iz državnih šuma, pošto je sa šum. upravom tvornica sklopila ugovor na 15 godina. Da se može peć, koja sadržaje S´/g mtc. stakla, napuniti, mora se na tri puta ložiti, te čekati, dok se poslie svake naslage talenjem staklo slegne. Peć mora uviek raztaljenim staklom puna biti. To se postigne trećim punenjem peći onda, kad se obično puni sa odpadci i zdrobljenim staklom. |