DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 70 <-- 70 --> PDF |
_ 514 — um, da raztopinu pije ili da si s njom pere rane. Suha subsUncija mora se Čuvati od vatre, nu i ta pogibelj izčezava, ako se nakvasi vodom i tako rabi. Kod porastliua (sastojiua) do 50 godina starih, rabi se ovo sredstvo razmjerno lako, a samo kod veoma visokih porastlina nebi se mogla uspješno rabiti ru^na ili vrtna štrcaljka, nego bi se morali upotrebiti druge tehničke podpunije sprave. Kod štrcanja mora se paziti na to, da se raztopina u što moguće sitnih mlazovih po vrhuncih stabala zaprška, ođkud padaju kapljice i po ostalih granah, liaztopiua dolazi djelom direktno na gusjenice, a djelomice dolaze ove u doticaj sa poškropljenim liš de se ona za prve kiše opet raztopiti i nastaviti svoje djelovanje. — Cim se gusjenice počnu penjati na stabla, neka se odmah počme sa Štrcanjem. Kalijeva sol od ortho-dinikrokreosola dobiva se u tvornici anilina (prije Bayer & Com.) u Eberfeldu, a stavlja se u promet pod imenom ^Antinonnin". Raztopina pripravlja se na samom mjestu, na kom sa bode štrcati, a to na taj način, da se uzme 1 kilogram paste, koja sadržaje oko 30^/^ soli, te se onda raztopi u 450 litara vode. Živi đobnjak ili sat. Njeki ptičar n Štajerskoj ustanovio je živi sat po tom, kako se koja ptica budi. Prvi znak dade zeba, koja počiraa pjevati već u 2 do 2^2 sata s jutra. Od 2^2 ^o 3 sata čuje se prepelica; od 3 do 3^2 čuje se pjesma pjeniea. Od 3^^ ^^ 4 dolazi na red crni kos, koji umije tako izvrstno oponašati fidukanje (zviždanje), da je njeki franceski ptičar naučio kosa u svom vrtu oponašati marseillaisu (junačku narodnu pjesmu). Od 4 do 4^/2 pjeva ševa, od 4^/^ ^^ ^ Čuješ sjenicu, a poslie 5 sati probudi se vitez vrabac. Po tomu spada vitez vrabac medju pospance. Uništenje šumskih, požara. U iztočnoj Pruskoj uništuju šumski požar protuvatrom, Nadšumar Guše iz Frankfurta navadja za to više primjera. Kad se je za velike suše upalila 32 godina stara šuma u Johanisburgu, Širio se je požar silnom brzinom, te je zahvatio površinu od 40—50 hekt. Na to su brže bolje na branjevini, koja je od požara 15 met. udaljena bila, zapalili vatru. Suhi drač i korov, koji se je u branjevini nalazio, gorio je pomamno, te se je iz početka plamen vukao po tlu, a kad se je zapalilo i drveće, lizao je plamen prema onoj strani, gdje je bio prije palež, jer je ovdje bio zrak razriedjen uslied vrućine, a kad su se plamovi obih vatra sastali, plamsali su u vis, te uslied toga nije požar hvatao u Širinu prvobitnom silom. Na taj način ograničen je bio požar na prostor od kakovih 180 hekt., dočim bi bio u protivnom slučaju zahvatio bar pet put toliko više. Kod loženja protuvatre mora se na to paziti, da ju ne zapalimo blizu požara, jer onda ne bi ništa koristilo. Ovo je po mnienju rečenoga nadšumara najuspješnije sredstvo za gašenje velikih požara, Proizvadjanje stanidevine (eellulose) u Austriji. U Austriji proizvadja se staničevina sve više, pa ako se ovo proizvadjanje ne može ni s daleka o bok staviti sa prolzvadjanjem staničevine u Švedskoj i Njemačkoj, ipak ima i u Austriji mnogo tvornica, koje se bave s ovakovlm proizvadjanjem iz drveta. Najveće poduzetničtvo za proizvadjanje staničevine bez dvojbe je ono Leykam-Josefsthalsko dioničko družtvo papirnice, a to družtvo troši na godinu 60 do 80 h´ljada punih metara drva za proizvadjanje staničevine. U tu svrhu dobavlja potrebita drva iz gornje Austrije, Koruške, a djelomice i iz Kranjske. Koruška ima sad dvie takove tvornice, jednu u Lavanthalu kod Wolfsberga, a drugu blizu Eisenkappela, gdje je njekad bila sljevaonica ocala Eechberg. Prvo družtvo troši oko 20.000 pun, mt, ne´.zradjena drveta iz vlastitih svojih velikih šuma za proizvadjanje staničevine, a dopremanje punog metra neizradjenih drvn |