DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 508 —


Uzima se na znanje s tim, da se isto družtvo brzojavno pozdravi.


Točk a 28. Gosp. odbornik K. Pieehbach brzojavlja iz Koprivnice, da u položaju
žalosti nemože zastupati šum. družtvo kod higijenskog kongresa u Budapešti i
moli, da se ta čast dragomu povjeri.


Zaključeno je, da se kongres brzojavno pozdravi i pođjedno da se izpriča nedolazak
g, izaslanika Fischbacha radi neočekivane zaprieke.


Točk a 29. Gosp. podpredsjednik Vrbanič stavlja predlog, da se smrću prof.
Kiseljaka za izpražnjeno mjesto povjerenika povjerenstva za polaganje drž. izpita za samostalno
vodjeuje šum. gjspođarenja predloži drugi stručnjak kr. zem, vladi popunjenja radi.


Zaključeno je, da se u tu svrhu sposobna ličnost predloži odboru u budućoj sjednici,
da se prema tomu dotičnik u smislu §. 3 normat. naredbe zeraalj. vlade od 18.
listopada 1886, br. 33094 preporučiti može.


Točka 30. Gosp. predsjednik predlaže, da bi se prije glavne skupštine obdržavala
još jedna odborska sjednica.
Zaključeno je, da se odborska sjednica obdržavati ima 23. rujna u 9 sati
prije podne.
Pošto bje tim dnevni red ove sjednice izcrpljen, zaključena je ista i nazočni zapisnik
u sjednici od 23. rujna 1894. pročitan, ovjerovljen i podpisan.


Zakoni i normativne naredbe.


u zaštitu šuma zagrebačkog gorja izdala je kr. zemaljska vlada, odjel za
unutarnje poslove, naredbu od 5. listopada 1894. br. 45468, upravljenu na upravni
odbor županije zagrebačke, koja doslovce ovako glasi:


j,Da se predusretne žalostnim posliedicam elementarnih nesgodah, koje bi obližnje
pučanstvo, obitavajuče na južnom podnožju zagrebačkog gorja, stidi mogle bud usljed
samovoljnog krčenja, bud usljed zatiranja Šumah, nalazečih se na rečenom gorju, nuždno
je, da se još za vreme učine i provedu shodno odredbe na temelju ustanovah šumskoga
zakona i zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje
u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom.


Povodom tim nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, javnog interesa
radi odrediti, da se po kr. županijskom Šumarskom nadzorniku imadu sve šume,
koje se prostiru na južnoj strani zagrebačke gore i njezinih kosah i obroncih i to : u
području gradskom kao delegat kr. zemaljske vlade, a u području županije zagrebačke
kao šumarski izvjestitelj toga upravnoga odbora svestrano i strogo u šumsko-redarstvenom
pogledu na licu mjesta iztražiti i tom sgodom konštatovati:


a) da li se je koja šuma pretvorila u drugu vrst težatbe i da li je u jestnom slu


čaju za krčenje šume izhodjena propisanim putem oblastna dozvola (§. 2. š. z.) ;


b) kako i da li dotični šumoposjednici sa svojimi sumarni gospodare u smislu usta


novah šumskoga zakona, imenito §§. 3., 4., 10., 11., 12., 13. i 16.;


c) sve Šumske predjele, koji bi se obzirom na svojstvo tla i obzirom na strmi po


ložaj, te potrebitu zaštitu tla, sbog zapriečenja i ublaženja pogibelji od popuzinah,


vododerinah i bujicah imenito u području vrelovja, prikupišta vodah i dalnjeg


toka slievajučih se napram gradu Zagrebu potokah, imali u smislu §§. 6. i 7.


šum. zakona proglasiti kao šume zaštitne uz opredieljenje izvjestnog postupka u


gospodarenju.


Županijski šumarski nadzornik iinat će nakon konštatovauja činjenicah, navedenih
pod a), b), c), svoje obrazloženo izvješće podnieti i konkretne predloge staviti glede
gradskog područja ovoj kr. zemaljskoj vladi sbog vadi shodoe dalnje upute gradskog
poglavarstva u Zagrebu, dočim glede područja županije zagrebačke tom upravnomu
odboru, koji će u slučaju priupadnosti šumovlastnikah i dokazane potrebe glede proglašenja
zaštitnih šumah na temelju obnašašća županijskog šumar, nadzornika izreći
imati uporabom dotičnih ustanovah šum. zakona odluku u molbenom tečaju.




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 509 —


Primjećuje se, da valja osobito strogo postupati proti onim šumovSaatnikom, koji
su samovoljno krćili šume, odnosno koji nisu udovoljili u zakonitom roku dužnosti pošumijeoja
na onih površinah, koje su izsieSene.


U tom sluCaju valja dotičnog šum. vlastnika kazniti novčanom globom ua opređieljenje
pravnoga roka, n kojem izsječene ili samovoljno izkreene šumske dielove pošumiti
mora i taj postupak prema potrebi obnavljati sve dotle, dok ae zakonskim propisom
udovolji.


Prvomoibena odluka glede proglašenja zaštitnih šumali ima se bez daljnjeg povjerenstvenog
izviđa na temelju pronalaza žup. šum. nadzornika izreci, te u istoj:


1. naročito istaknuti, da dotična šuma spada medju one, koje podpadaju pod
ustanove §§. 6, i 7. šum. zakona;
2. točno naznačiti broj katastralne Čestice, površinu i omeđjašenfe;
3. obširno propisati izvjestni postupak, po kojem se u budude u toj šumi gospodariti
ima, uz najstrožiju zabranu krčenja šumskoga tla s tim, da se za tu šumu u
smislu §§. 1., 4. i 14. lit. b) zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna
uprava i šumsko gospodarenje u Šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, nakon
pravomoćnosti odluke podnieti ima gospodarstvena osnova ili gospodarstveni program
na odobrenje u roku od trijuh godinah, eventualno, ako je potrebno, dok medjutim
gospodarstvena osnova ili gospodarstveni program odobren bude, sječni red i ogojna
osnova;
4. da stranki s toga naslova nepotjeće nikakovo pravo na odštetu.
Proti posjednikom zaštitnih šumah, koji bi propustili držati se propisanog izvjestnog
postupka u gospodarenju, odnosno koji nebi predložili u opredieljenom roku
zatražene gospodarstvene osnove ili programe, ili možebiti nerazborito gospodarili, valja
uporabiti najstrožije ustanove §. 15. gore navedenoga zakona od 26. ožujka 1894.


Županijski šumarski nadzornik duŽan je, da se prigodom svojeg službenog putovanja
osvjedoči o tom, da li se dotične pravomočne odluke doista u cjelosti provadjaju,
te da one šumske posjednike, koji nebi ispunjavali dužnosti svoje, koje jim upitne odluke
nalažu, smjesta prijavi, da se proti istim u smislu postojećih propisah postupati može.


Ob ovoj naredbi obaviešćuje se podjedno gradsko poglavarstvo u Zagrebu s tim,
da kr. županijskomu šumarskomu nadzorniku prigodom predstojećeg šumsko-redarstvenog
iztraživanja Šumah, nalazedih se u gradskom području, u svakom pogledu na ruku ide.


0 učinjenom očekuje se u svoje vrieme obrazloženo izvješće.


— 0 umirovljenju lugara imovnih obćina. Naredba kr. zemalj.
vlade, odiela za unutarnje poslove, od 8. listopada 1894. broj 26.747, upravljena
na sve zamjenike vlad. povjerenika imovnih občina bivše Krajine, izim gjurgjevačke i
križevačke imovne obdine.
„Kod umirovljenja lugarskoga osoblja, namještenog kod imovnih občina bivše
vojne Krajine, redovito se dogadja, da od dana, kad dotični lugar molbenicu za umirovljenje
gospodarstvenomu uredu predloži, pak do umirovljenja, koje stiže od ove kr.
zemaljske vlade, prodje mnogo vremena.


Dotle pak, dok nije od ovdje konačno umirovljenje stiglo, imao je dotični službenik
pravo na svoja „aktivna b e r i v a**, bilo da je službu joS vršio, bilo da je
dobio dopust, kod kude čekao svoje umirovljenje konačno; u posljednjem slučaju su
imove občine morale s jedne strane plačati službenika, koji službu obavljao nije, a
8 druge strane, namjestiti na njegovo mjesto drugoga, novoga službenika, koji je takodjer
plaču brao.


Da pako u buduče imovne obdine kraj velikog broja svojeg lugarskog osoblja
nemoraju znatne svote izplačivati onim službenikom, koji u sobstvenom interesu možda
hotice svoje umirovljenje zavlače, a službe nevrše, kao i onim, koji su mjesto njih namješteni,
obnašla je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, sbog uvedenja


35




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 66     <-- 66 -->        PDF

510


jednoličnosti kod svih imovuib. obćirm u uredovanju glede urnirotljenja lugara, odnosno
službenika u savezu sa ovdašnjom niivedbom od 18. sMenoga 1890. br. 45 = 149,
kojom je propisano, kakove izprave ima lugarsko osoblje predložiti svojoj molbesiiei za
umirovljenje, još sliedeće odrediti:


1. Svaki službenik imovne obdiue, koji bi se na temelju postojećih propisa nakon
dovršenja propisanih službenih godina kod imovne obćine u mir staviti imao, ima molbenicu
za umirovljenje putem predpostavljene oblasti upraviti na gospodarstveni ured
-dotične imovne obćine.
a) Molbenici ovoj ima molitelj priložiti one izprave, koje se ovdašnjom naredbom
od 18. studena 1890. br. 45.149 zahtjevaju; dočim u onom slučaju, kada na kojem
dekretu nije službena zakletva potvrdjena, treba da ga dade providiti potvrdom onog
gospodarstvenog iii inog ureda, kod kojega je dotičnik svojevremeno prisegu položio.


b) U slučaju, ako bi mirovinska zaklada lugara i službenika imovnih obćina
imala mirovinu moliteljevu podmirivati iz svojih kamata, a umirovljenik je kao vojnik
i rodjeni krajišnik služio kod obstojalih vojno-krajiških četa do konca listopada 1871.
tada ima osim gornjih izprava predložiti još i matičin list, izdan po nadležnom popu-´
nitbenom zapovjedničtvu.


c) Gospodarstveni ured imovne obćine ima toj molbenici priložiti opis osobnosti,
u kojem moraju biti naznačene sve promjene, koje su se desile sa dotičnim službenikom
od početka njegovog službovanja do Časa, kada je zamolio umirovljenje, osobito
se iztaći moraju sve presude u disciplinarnih iztragab, pošto se prema uspjehu iztrage
ravna, ima li se dotično vrieme suspenzije u mirovinu uračunati ili ne.


2. Ako koji službenik imovne občine prije navršenoga roka propisanog službovanja
kod imovne obdine umirovljenje zamoli, ima toj molbenici osim pod toČ. 1. več
spomenutih izprava priložiti lieČničku svjedočbu izdanu po liečniku, koji u javnoj službi
stoji i u kojoj ima biti točno naznačeno, od čega dotičnik boluje, je li za službu za
vazda nesposoban ili treba samo neko vrieme odmora za oporavljenje.
Gospodarstvenom uredu pristaje pravo, da može glede svakoga ovakovog službenika
odrediti nadpregledbu po drugom kojem llečnikn, koji javnu službu obnaša.


3. Gospodarstveni ured ima svaku molbenicu za umirovljenje svoga službenika,
odnosno liečničku svjedočbu, na temelju koje je službenik za službu nesposobnim za
vazda pronadjen, predložiti gospodarstvenomu odboru.
4. Gospodarstveni odbor ima zaključak stvoriti glede umirovljenja, koji se sa
molbenicom, odnosno liečniČkom svjedočbom po gospodarstvenom uredu posebnim izvješćem
predložiti ima ovoj kr. zemaljskoj vladi na odobrenje.
5. Kada od ove kr, zemaljske vlade stigne gospodarstvenom uredu odobrenje
zaključka gospodarstvenog odbora glede umirovljenja službenika imovne obćine, ima
gospodarstveni ured beriva dotičnom službeniku obustaviti koncem onoga
m j e e e c a, u kojem je to odobrenje gospodarstvenom uredu stiglo,
Upravitelj gospodarstvenog ureda pako imade nakon toga takovog službenika
posebnim dekretom, u kojem navesti valja zaključak odborske sjednice, odpis ove kr.
zemaljske vlade, kojim se taj zaključak, odobrava, zatim da je dano m obustav e
njegove aktivne plače umirovljen, shodno obaviestiti s pozivom, da u
roku od 4 (četiri) mjeseca, računajuć od dana uručenog mu dekreta, predloži sve propisane
izprave, ako to već prigodom podnošenja molbenice sbog umirovljenja učinio nije.


6. Kada službenik, koji je tako umirovljen na temelju molbenice njegove, odnosno
liečničke svjedočbe, gospodarstvenomu uredu sve gore spomenute izprave predloži,
tada ih ima gospodarstveni ured s mjesta ovoj kr. zemaljskoj vladi predložiti, koja
će ustanoviti uračunivo službeno vrieme, odmjeriti i u tečaj staviti dati mirovinu od
prvog slieđećeg mjeseca, iza kako su aktivna beriva toga službenika obustavljena bila.