DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 508 — Uzima se na znanje s tim, da se isto družtvo brzojavno pozdravi. Točk a 28. Gosp. odbornik K. Pieehbach brzojavlja iz Koprivnice, da u položaju žalosti nemože zastupati šum. družtvo kod higijenskog kongresa u Budapešti i moli, da se ta čast dragomu povjeri. Zaključeno je, da se kongres brzojavno pozdravi i pođjedno da se izpriča nedolazak g, izaslanika Fischbacha radi neočekivane zaprieke. Točk a 29. Gosp. podpredsjednik Vrbanič stavlja predlog, da se smrću prof. Kiseljaka za izpražnjeno mjesto povjerenika povjerenstva za polaganje drž. izpita za samostalno vodjeuje šum. gjspođarenja predloži drugi stručnjak kr. zem, vladi popunjenja radi. Zaključeno je, da se u tu svrhu sposobna ličnost predloži odboru u budućoj sjednici, da se prema tomu dotičnik u smislu §. 3 normat. naredbe zeraalj. vlade od 18. listopada 1886, br. 33094 preporučiti može. Točka 30. Gosp. predsjednik predlaže, da bi se prije glavne skupštine obdržavala još jedna odborska sjednica. Zaključeno je, da se odborska sjednica obdržavati ima 23. rujna u 9 sati prije podne. Pošto bje tim dnevni red ove sjednice izcrpljen, zaključena je ista i nazočni zapisnik u sjednici od 23. rujna 1894. pročitan, ovjerovljen i podpisan. Zakoni i normativne naredbe. u zaštitu šuma zagrebačkog gorja izdala je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, naredbu od 5. listopada 1894. br. 45468, upravljenu na upravni odbor županije zagrebačke, koja doslovce ovako glasi: j,Da se predusretne žalostnim posliedicam elementarnih nesgodah, koje bi obližnje pučanstvo, obitavajuče na južnom podnožju zagrebačkog gorja, stidi mogle bud usljed samovoljnog krčenja, bud usljed zatiranja Šumah, nalazečih se na rečenom gorju, nuždno je, da se još za vreme učine i provedu shodno odredbe na temelju ustanovah šumskoga zakona i zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Povodom tim nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, javnog interesa radi odrediti, da se po kr. županijskom Šumarskom nadzorniku imadu sve šume, koje se prostiru na južnoj strani zagrebačke gore i njezinih kosah i obroncih i to : u području gradskom kao delegat kr. zemaljske vlade, a u području županije zagrebačke kao šumarski izvjestitelj toga upravnoga odbora svestrano i strogo u šumsko-redarstvenom pogledu na licu mjesta iztražiti i tom sgodom konštatovati: a) da li se je koja šuma pretvorila u drugu vrst težatbe i da li je u jestnom slu čaju za krčenje šume izhodjena propisanim putem oblastna dozvola (§. 2. š. z.) ; b) kako i da li dotični šumoposjednici sa svojimi sumarni gospodare u smislu usta novah šumskoga zakona, imenito §§. 3., 4., 10., 11., 12., 13. i 16.; c) sve Šumske predjele, koji bi se obzirom na svojstvo tla i obzirom na strmi po ložaj, te potrebitu zaštitu tla, sbog zapriečenja i ublaženja pogibelji od popuzinah, vododerinah i bujicah imenito u području vrelovja, prikupišta vodah i dalnjeg toka slievajučih se napram gradu Zagrebu potokah, imali u smislu §§. 6. i 7. šum. zakona proglasiti kao šume zaštitne uz opredieljenje izvjestnog postupka u gospodarenju. Županijski šumarski nadzornik iinat će nakon konštatovauja činjenicah, navedenih pod a), b), c), svoje obrazloženo izvješće podnieti i konkretne predloge staviti glede gradskog područja ovoj kr. zemaljskoj vladi sbog vadi shodoe dalnje upute gradskog poglavarstva u Zagrebu, dočim glede područja županije zagrebačke tom upravnomu odboru, koji će u slučaju priupadnosti šumovlastnikah i dokazane potrebe glede proglašenja zaštitnih šumah na temelju obnašašća županijskog šumar, nadzornika izreći imati uporabom dotičnih ustanovah šum. zakona odluku u molbenom tečaju. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 509 — Primjećuje se, da valja osobito strogo postupati proti onim šumovSaatnikom, koji su samovoljno krćili šume, odnosno koji nisu udovoljili u zakonitom roku dužnosti pošumijeoja na onih površinah, koje su izsieSene. U tom sluCaju valja dotičnog šum. vlastnika kazniti novčanom globom ua opređieljenje pravnoga roka, n kojem izsječene ili samovoljno izkreene šumske dielove pošumiti mora i taj postupak prema potrebi obnavljati sve dotle, dok ae zakonskim propisom udovolji. Prvomoibena odluka glede proglašenja zaštitnih šumali ima se bez daljnjeg povjerenstvenog izviđa na temelju pronalaza žup. šum. nadzornika izreci, te u istoj: 1. naročito istaknuti, da dotična šuma spada medju one, koje podpadaju pod ustanove §§. 6, i 7. šum. zakona; 2. točno naznačiti broj katastralne Čestice, površinu i omeđjašenfe; 3. obširno propisati izvjestni postupak, po kojem se u budude u toj šumi gospodariti ima, uz najstrožiju zabranu krčenja šumskoga tla s tim, da se za tu šumu u smislu §§. 1., 4. i 14. lit. b) zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u Šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, nakon pravomoćnosti odluke podnieti ima gospodarstvena osnova ili gospodarstveni program na odobrenje u roku od trijuh godinah, eventualno, ako je potrebno, dok medjutim gospodarstvena osnova ili gospodarstveni program odobren bude, sječni red i ogojna osnova; 4. da stranki s toga naslova nepotjeće nikakovo pravo na odštetu. Proti posjednikom zaštitnih šumah, koji bi propustili držati se propisanog izvjestnog postupka u gospodarenju, odnosno koji nebi predložili u opredieljenom roku zatražene gospodarstvene osnove ili programe, ili možebiti nerazborito gospodarili, valja uporabiti najstrožije ustanove §. 15. gore navedenoga zakona od 26. ožujka 1894. Županijski šumarski nadzornik duŽan je, da se prigodom svojeg službenog putovanja osvjedoči o tom, da li se dotične pravomočne odluke doista u cjelosti provadjaju, te da one šumske posjednike, koji nebi ispunjavali dužnosti svoje, koje jim upitne odluke nalažu, smjesta prijavi, da se proti istim u smislu postojećih propisah postupati može. Ob ovoj naredbi obaviešćuje se podjedno gradsko poglavarstvo u Zagrebu s tim, da kr. županijskomu šumarskomu nadzorniku prigodom predstojećeg šumsko-redarstvenog iztraživanja Šumah, nalazedih se u gradskom području, u svakom pogledu na ruku ide. 0 učinjenom očekuje se u svoje vrieme obrazloženo izvješće. — 0 umirovljenju lugara imovnih obćina. Naredba kr. zemalj. vlade, odiela za unutarnje poslove, od 8. listopada 1894. broj 26.747, upravljena na sve zamjenike vlad. povjerenika imovnih občina bivše Krajine, izim gjurgjevačke i križevačke imovne obdine. „Kod umirovljenja lugarskoga osoblja, namještenog kod imovnih občina bivše vojne Krajine, redovito se dogadja, da od dana, kad dotični lugar molbenicu za umirovljenje gospodarstvenomu uredu predloži, pak do umirovljenja, koje stiže od ove kr. zemaljske vlade, prodje mnogo vremena. Dotle pak, dok nije od ovdje konačno umirovljenje stiglo, imao je dotični službenik pravo na svoja „aktivna b e r i v a**, bilo da je službu joS vršio, bilo da je dobio dopust, kod kude čekao svoje umirovljenje konačno; u posljednjem slučaju su imove občine morale s jedne strane plačati službenika, koji službu obavljao nije, a 8 druge strane, namjestiti na njegovo mjesto drugoga, novoga službenika, koji je takodjer plaču brao. Da pako u buduče imovne obdine kraj velikog broja svojeg lugarskog osoblja nemoraju znatne svote izplačivati onim službenikom, koji u sobstvenom interesu možda hotice svoje umirovljenje zavlače, a službe nevrše, kao i onim, koji su mjesto njih namješteni, obnašla je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, sbog uvedenja 35 |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 66 <-- 66 --> PDF |
510 jednoličnosti kod svih imovuib. obćirm u uredovanju glede urnirotljenja lugara, odnosno službenika u savezu sa ovdašnjom niivedbom od 18. sMenoga 1890. br. 45 = 149, kojom je propisano, kakove izprave ima lugarsko osoblje predložiti svojoj molbesiiei za umirovljenje, još sliedeće odrediti: 1. Svaki službenik imovne obdiue, koji bi se na temelju postojećih propisa nakon dovršenja propisanih službenih godina kod imovne obćine u mir staviti imao, ima molbenicu za umirovljenje putem predpostavljene oblasti upraviti na gospodarstveni ured -dotične imovne obćine. a) Molbenici ovoj ima molitelj priložiti one izprave, koje se ovdašnjom naredbom od 18. studena 1890. br. 45.149 zahtjevaju; dočim u onom slučaju, kada na kojem dekretu nije službena zakletva potvrdjena, treba da ga dade providiti potvrdom onog gospodarstvenog iii inog ureda, kod kojega je dotičnik svojevremeno prisegu položio. b) U slučaju, ako bi mirovinska zaklada lugara i službenika imovnih obćina imala mirovinu moliteljevu podmirivati iz svojih kamata, a umirovljenik je kao vojnik i rodjeni krajišnik služio kod obstojalih vojno-krajiških četa do konca listopada 1871. tada ima osim gornjih izprava predložiti još i matičin list, izdan po nadležnom popu-´ nitbenom zapovjedničtvu. c) Gospodarstveni ured imovne obćine ima toj molbenici priložiti opis osobnosti, u kojem moraju biti naznačene sve promjene, koje su se desile sa dotičnim službenikom od početka njegovog službovanja do Časa, kada je zamolio umirovljenje, osobito se iztaći moraju sve presude u disciplinarnih iztragab, pošto se prema uspjehu iztrage ravna, ima li se dotično vrieme suspenzije u mirovinu uračunati ili ne. 2. Ako koji službenik imovne občine prije navršenoga roka propisanog službovanja kod imovne obdine umirovljenje zamoli, ima toj molbenici osim pod toČ. 1. več spomenutih izprava priložiti lieČničku svjedočbu izdanu po liečniku, koji u javnoj službi stoji i u kojoj ima biti točno naznačeno, od čega dotičnik boluje, je li za službu za vazda nesposoban ili treba samo neko vrieme odmora za oporavljenje. Gospodarstvenom uredu pristaje pravo, da može glede svakoga ovakovog službenika odrediti nadpregledbu po drugom kojem llečnikn, koji javnu službu obnaša. 3. Gospodarstveni ured ima svaku molbenicu za umirovljenje svoga službenika, odnosno liečničku svjedočbu, na temelju koje je službenik za službu nesposobnim za vazda pronadjen, predložiti gospodarstvenomu odboru. 4. Gospodarstveni odbor ima zaključak stvoriti glede umirovljenja, koji se sa molbenicom, odnosno liečniČkom svjedočbom po gospodarstvenom uredu posebnim izvješćem predložiti ima ovoj kr. zemaljskoj vladi na odobrenje. 5. Kada od ove kr, zemaljske vlade stigne gospodarstvenom uredu odobrenje zaključka gospodarstvenog odbora glede umirovljenja službenika imovne obćine, ima gospodarstveni ured beriva dotičnom službeniku obustaviti koncem onoga m j e e e c a, u kojem je to odobrenje gospodarstvenom uredu stiglo, Upravitelj gospodarstvenog ureda pako imade nakon toga takovog službenika posebnim dekretom, u kojem navesti valja zaključak odborske sjednice, odpis ove kr. zemaljske vlade, kojim se taj zaključak, odobrava, zatim da je dano m obustav e njegove aktivne plače umirovljen, shodno obaviestiti s pozivom, da u roku od 4 (četiri) mjeseca, računajuć od dana uručenog mu dekreta, predloži sve propisane izprave, ako to već prigodom podnošenja molbenice sbog umirovljenja učinio nije. 6. Kada službenik, koji je tako umirovljen na temelju molbenice njegove, odnosno liečničke svjedočbe, gospodarstvenomu uredu sve gore spomenute izprave predloži, tada ih ima gospodarstveni ured s mjesta ovoj kr. zemaljskoj vladi predložiti, koja će ustanoviti uračunivo službeno vrieme, odmjeriti i u tečaj staviti dati mirovinu od prvog slieđećeg mjeseca, iza kako su aktivna beriva toga službenika obustavljena bila. |