DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 44     <-- 44 -->        PDF

488 —


rieči: blagajnička uprava bila bi nadzorno tielo blagajne i blagajničkog rukovanja
i knjigovodstva u prvom redu.


Blagajnu bi sačinjavao: blagajnik i njemu dodieljeni knjigovodja ili
protustavnik. Ova bi dvojica imala blagajničke ključe, te bi prvi rukovao
s novci, fa uz to i njekoje knjige vodio, dočim bi drugi ovog prvog kontrolirao
i vodio ostale računovodstvene poslove, koje bi višja vlast imala opredieliti.
Sačinjavala bi dakle ova dva organa upravljajuče ili rukujuće tielo
blagajne i knjigovodstva gospodarstvenih ureda.


Prema ovomu nastala bi potreba, da se namjesti kod svakog gospodarstvenog
ureda jož po jedan blagajnik.


Time bi se doduše troškovi za upravu imovnih obćina povećali, nu ako se
uvaži, da bi se tim postigao ne samo napredak u gospodarstvu, nego dobra
uprava, dobra kontrola i brz postupak, onda bi ovi troškovi prema postignutoj
svrsi posve opravdani bili.


Što se tiče glavne blagajne, u koju bi se pohranjivala imovina imovne
občine, preostala iza jednomjesečne potrebe, nadalje tudji novci, položi i t. d.,
mogao bi se treći ključ (Tresor) predati ili zamjeniku vladina povjerenika ili
predsjedniku uz suzatvor blagajnika i protustavnika.


Izkustvo nas dosadanje uči, da nebi tada trebala nastupiti stagnacija u
blagajničkom rukovanju, kako to danas biva, jer bi uviek oba blagajnička činovnika
bila na ured vezana, dočim sada upravitelj kao upravljajući organ blagajne,
a podjedno i kao upravitelj cielokupnog imovinskog gospodarstva, mora
skoro svaki čas po svom šumarskom poslu na put odlaziti.


Eeći će se: ako upravitelj ode, može ga procjenitelj zamieniti. To je sve
liepo, ali ima u godini mnogo dana, gdje mora i nadšumar i procjenitelj u
šumu, a protustavnik ostane u uredu sam; pa jer kao takav ne smije po propisu
bez drugog činovnika novac primati, mora svakoj stranki reći, da dodje
drugi put.


Kako to na stranku djeluje, lako si je tumačiti, pa mnoga stranka, koja
bi možebiti u času, dok ima novca, što i platila, ode u nepovrat.


Zakonodavac je kod stvaranja četvrtog odsjeka naputka 0. imao pred
očima samo blagajničko rukovanje i knjigovodstvo, a nije se primjetilo, da je
upravitelj kao nadšumar vezan i na vanjsko poslovanje, pa je tako od upravitelja
gospodarstva postao prijamnik poreznog ureda.


Nu gospodarstveni ured nebi se smio nipošto sravniti, a niti prispodabljati
poreznom uredu ili kojemu drugomu blagajničkomu zavodu, jer je gospodarstveni
ured kombinovani ured i sastoji se iz šumarsko-tehničke i blagajničkoknjigovodstvene
struke.


S toga baš razloga valjalo bi odieliti i emancipirati šumsko gospodarstvo
od knjigovodstva kod gospodarstvenog ureda, a opet ga spojiti načinom, kako
je prije obrazloženo.