DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 486 — nije često. Ovaj pojav možemo si protumačiti tim, što se po ljetu vjetrovi ođ strane mora, koji su puni vlage, nemogu kondensirati na vruiiih pećiiiah jožnog djela Hercegovine i Bosne, a to kondeiisiranje može nastupiti tekar tada, kad se vjetrovi prebace preko gorskih grebena na zašumljene hladnije česti sjevernog djela zemlje. Ali bi se ipak varao onaj, tko bi iz takvoga povoljnoga meteoroložkoga djelovanja šume htjeo izvesti, da valjda dosta šume ovdje neima, te bi iz ovoga razloga htjeo zapriečiti svako krčenje šuma u prilog poljskoga gospodarstva. Baš protivno je istinito. Jer ako se nalaze izmedju prostranih šuma veća nepošumljena mjesta, koja dakako nesmiju biti pusta i gola, nego n. pr. poljskom kulturom zapremljena, onda djeluje ovakovo razdieljenje kulture još bolje na klimatičke odnošaje, nego šuma sama po sebi. U prvom slučaju diže se toplota, te se time unapredjuje izparivanje šuma; mjestna cirkulacija, noćni hlad i kretanje nzdušnih slojeva, napunjenih parom, unapredjuje opet kondensaciju, koja u obliku oblaka i magle nedopušta, da nezašumljeno tlo postane prevruće ili prehladno, te u obliku kiše polja i livade zavlažuje. Ako neima izmedju prostranih šuma nepošumljena mjesta, onda više put manjka potrebita toplina i kretanje uzduha, te se ni izpare šumskih voda dizati i dalje gibati nemogu. Prema tomu nije sa klimatičkih razloga opravdano, ako neupotrebimo zašumljene ploštine, koje su za trajnu poljodjelsku uporabu prikladne. Isto tako griešimo, ako rabimo absolutno šumsko tlo za poljodjelstvo^ imenito na strmih bočinah i na gorskih glavicah, te u ravnicah na mršavu tlu s jalovom mrtvicom, kao n. pr. na vapnencu u Bosni i Hercegovim, koji nepropušta vodu. (Nastaviti (Se ee). Prilog za uredjenje knjigovodstva i blagajničkoga rukovanja kod gospodarstvenih ureda imovnih obćina bivšeg krajiškog područja i kontrole kod kr. zemaljske vlade. Kao što ima svaka struka kojekakvih manjkavosti i nesavršenosti, tako osjećamo njeku prazninu i u računovodstvu, te blagajničkom rukovanju kod gospodarstvenih ureda imovnih obćina. Neka mi bude kao skromnomu činbeniku gospodarstvenog ureda dozvoljeno onako baš po srcu izjaviti svoje mnienje, kako bi valjalo na uhar toga službovanja kod gospodarstvenog ureda, pa i same kontrole kod visoke kr. zemaljske vlade uvesti reformu; a moUm već unapried, da mi se bud s koje strane ne priveže grieh na dušu, ako misli svoje istinito i vjerno orišem. 0 knjigovodstvu počam od ustrojstva imovnih obćina godine 1874, pa sve do konca godine 1881. reći ću naprosto: bilo pa prošlo! Jedan je računovodja vodio knjige ovako, drugi onako, glavnu svrhu ipak je svaki postigao. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 487 — Kontrolu je iimao tako zvani revizioiialni odbor, koji je sastojao iz tri lica iz zastupstva imovnih obćina. Obični je bio resultat njihove censure: sve u redu pronašli! Tek početkom godine 1882. položeu je temelj knjigovodstvu i blagajničkom rukovanju naputkom C. četvrti odsjek i to počam od § 5L do 82. U tom naputku stvoreni su obćeniti i posebni propisi: a blagajničko rukovanje, obredjivanje prihoda i razhoda, uredjenje računskih knjiga i sastavak godišnjega zaključnoga računa, Medju ostalimi §. §, odredjuje §. 51. naputka: da predsjednik i upravitelj sačinjavaju blagajničku upravu, a §. 54. da imade ova blagajnička uprava izdavati blagajni doznačne naloge, dapače zadnja stavka §. 54. naredjuje, da blagajna gospodarstvenog ureda ne smije primati takove doznačne naloge, koji nijesu po propisu sastavljeni, nego ih mora na nadopunenje povratiti doznačujućoj blagajničkoj upravi. Nastaje sada pitanje: tko je blagajnička uprava, a tko je blagajna? Gospodarstveni uredi sastoje većim dielom još i danas iz predsjednika, kojemu je dielokrug označen u ustanovi drugog odsjeka naputka C; iz upravitelja gospodarstvenog ureda, kojemu je djelokrug označen u §. 20. trećeg odsjeka i iz protustavnika, koji je podjedno i računovodja sa djelokrugom označenim u §. 22. Ostali činovnici: kao procjenitelji ili procjenbeni pristavi, akcesisti, oficijali, šumarski pristavi ili vježbenici jesu svaki uz opredieljen jim djelokrug zamjenjajući organi gospodarstvenog ureda u pogledu blagajničkog rukovanja i knjigovodstva, kako to §. 53. odredjuje. Po tumačenju ovih ustanova sačinjava blagajničku upravu dakle predsjednik i upravitelj, a blagajnu protustavnik kao računovodja i opet predsjednik i upravitelj, jer ovi imadu ključe od blagajne. Sve tri ove službene osobe predstavljaju dakle u jedanput i blagajničku upravu i blagajnu t. j . đoznačujuću i izvršujuću vlast, koja se nikako sdružiti smjela nebi, jer ova dvostruka vlast izdaje sama sebi na ime gospodarvtvenog ureda, odnosno na ime protustavnika kao blagajni pismene naloge, dapače jedna drugoj vraća te naloge, ako nijesu po propisu sastavljeni. Iz ovoga razlaganja sliedi, da se po današnjem ustrojstvu ne može nikako zadovoljiti propisom naputka C, koji je predmetom ove moje skromne razprave; pa je baš ova okolnost mene ponukala, da izadjem u javnost, nebi li se kako tomu doskočilo, da se ta nespretnost odstrani, te blagajna i knjigovodstvo što bolje i preciznije uredi i preustroji. Po mom uemjerodavnom mnienju moglo bi se to ovako učiniti. Blagajnička uprava imala bi se i nadalje sastojati iz predsjednika i upravitelja. Ova bi na temelju godišnjega proračuna i posebnih višjih odredaba izdavala doznačujuće naloge blugajni gospodarstvenog ureda, a vršila bi podjedno i kontrolu nad blagajničkim rukovanjem ne samo pogledom na obredjivanje i zaračunavanje, nego bi dapače češće i škontraciju preduzeti imala; jednom |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 44 <-- 44 --> PDF |
488 — rieči: blagajnička uprava bila bi nadzorno tielo blagajne i blagajničkog rukovanja i knjigovodstva u prvom redu. Blagajnu bi sačinjavao: blagajnik i njemu dodieljeni knjigovodja ili protustavnik. Ova bi dvojica imala blagajničke ključe, te bi prvi rukovao s novci, fa uz to i njekoje knjige vodio, dočim bi drugi ovog prvog kontrolirao i vodio ostale računovodstvene poslove, koje bi višja vlast imala opredieliti. Sačinjavala bi dakle ova dva organa upravljajuče ili rukujuće tielo blagajne i knjigovodstva gospodarstvenih ureda. Prema ovomu nastala bi potreba, da se namjesti kod svakog gospodarstvenog ureda jož po jedan blagajnik. Time bi se doduše troškovi za upravu imovnih obćina povećali, nu ako se uvaži, da bi se tim postigao ne samo napredak u gospodarstvu, nego dobra uprava, dobra kontrola i brz postupak, onda bi ovi troškovi prema postignutoj svrsi posve opravdani bili. Što se tiče glavne blagajne, u koju bi se pohranjivala imovina imovne občine, preostala iza jednomjesečne potrebe, nadalje tudji novci, položi i t. d., mogao bi se treći ključ (Tresor) predati ili zamjeniku vladina povjerenika ili predsjedniku uz suzatvor blagajnika i protustavnika. Izkustvo nas dosadanje uči, da nebi tada trebala nastupiti stagnacija u blagajničkom rukovanju, kako to danas biva, jer bi uviek oba blagajnička činovnika bila na ured vezana, dočim sada upravitelj kao upravljajući organ blagajne, a podjedno i kao upravitelj cielokupnog imovinskog gospodarstva, mora skoro svaki čas po svom šumarskom poslu na put odlaziti. Eeći će se: ako upravitelj ode, može ga procjenitelj zamieniti. To je sve liepo, ali ima u godini mnogo dana, gdje mora i nadšumar i procjenitelj u šumu, a protustavnik ostane u uredu sam; pa jer kao takav ne smije po propisu bez drugog činovnika novac primati, mora svakoj stranki reći, da dodje drugi put. Kako to na stranku djeluje, lako si je tumačiti, pa mnoga stranka, koja bi možebiti u času, dok ima novca, što i platila, ode u nepovrat. Zakonodavac je kod stvaranja četvrtog odsjeka naputka 0. imao pred očima samo blagajničko rukovanje i knjigovodstvo, a nije se primjetilo, da je upravitelj kao nadšumar vezan i na vanjsko poslovanje, pa je tako od upravitelja gospodarstva postao prijamnik poreznog ureda. Nu gospodarstveni ured nebi se smio nipošto sravniti, a niti prispodabljati poreznom uredu ili kojemu drugomu blagajničkomu zavodu, jer je gospodarstveni ured kombinovani ured i sastoji se iz šumarsko-tehničke i blagajničkoknjigovodstvene struke. S toga baš razloga valjalo bi odieliti i emancipirati šumsko gospodarstvo od knjigovodstva kod gospodarstvenog ureda, a opet ga spojiti načinom, kako je prije obrazloženo. |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 489 — Time sam orisao svoju želju o uređjenju gospodarstvenog ureda pogledom na blagajničko i kTijigovodstveiio poslovanje, upravu i nadzor blagajne u prvom redu, a sad prelazim oa drugi dio t. j . na censuru i kontrolu računarskog ureda visoke kr. zemalj. vlade. Visokom naredbom od 8, ožujka 1893. br. 9167. ođredjeno je, da se sve blagajničke knjige skupa sa prilozi mjesečno predlažu na censurii kr. računarskom uredu, a naredbom od 7. veljače 1B9B. br, 5132, odredila je visoka kr. zemaljska vlada, da svaka imovna obćina ima doprinašati stanovitu svotu u zemaljski budget za računarske činovnike imovnih obćina. Ovu visoku odredbu pozdraviše svi gospodarstveni uredi kao bvale vriednu, jer je time računarski činovnik gospodarstvenog ureda dospio u položaj, da mu račune pregledaju organi, koji su tom poslu dorasli, a ne neuki seljaci. Kada je već šumarski odsjek postao samostalan, kada već imovne obćine doprinašaju tangentu za trošak svojih revidenta, bilo bi poželjno još samo to, da ti činovnici, ostajuć i nadalje u statusu računarskih činovnika visoke kr. zemaljske vlade, budu pridieljeni neposredno šumarskom odsjeku. Razlog tomu premještaju ili pridielenju, mislim, da bi bio posve opravdan, ako bi se uvažilo, da je računovodstvo uzko spojeno sa šumskim gospodarstvom, pa da vrlo često računarski ured treba upute i savjete od šumarskog odsjeka, a ovaj opet treba svaki čas razjasnenja u pogledu knjigovodstva i raznovrstnih zaračunavanja kod pojedinih gospodarstvenih ureda od računarskog ureda. Danas primjerice izđava šumarski odsjek gospodarstvenim uredom naredbe, koje odredjuju razne izplate. Gospodarstveni uredi zaračunavaju po tih naredba izdatke, a računarski ured, neznajući za te naredbe, ne zadovoljava se prigodom censure sa navodom broja naredbe, nego zahtjeva od gospodarstvenog ureda podpuni prepis naredbe. Neka mi se oprosti, ako ovdje izjavim, da je zaista čudnovato, kada računarski ured, dakle sama visoka kr. zemalj. vlada, zahtjeva od gospodarstvenog ureda prepiše svojih vlastitih naredaba. Gospodarstveni uredi opet zabavljeni drugimi poslovi, moraju te naredbe u podpunom prepisu predlagati računarskom uredu. Zar nebi bilo manje posla i gore i dole, da se računarski ured smjesti u šumarski odsjek? Nehotice mi se namiće misao, da računarski ured visoke kr. zemaljske vlade, u kojemu se danas računski kontrolni organi za imovne obćine nalaze, imade posve drugi smjer i zadaću, nego li bi imao naš šumarski računarski ured; — naime: on vrši kontrolu nad autonomnim zemaljskim kućanstvom i nad proračunom, dočim bi računarski ured za imovne obćine imao vršiti kontrolu ne samo sa računarskoga, nego bi ju obavljati imao i sa šumsko-gospodarstvenoga stanovišta nad gospodarstvom imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini, Zar nebi dakle bolje bilo, da se računarski ured za imovne obćine po primjeru kod državne šumske uprave spoji sa svojim šumarskim odsjekom, |
ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 46 <-- 46 --> PDF |
490 — s kojim stoji u svezi i neprestanom saobraćaju, nego da ostane sa ra&iinarskim uredom, koji ima posve drugu zadaću ! Ako uzmemo jednu eensuralnu opazku na mjesečni račun, naći ćemo u njoj svakojakih primjetaba, koje neimaju nikakove svrbe, niti praktične vriednosti, a prouzrokuju silnu pisariju i gore i dole. Tako se primjerice medju ostalim zahtjeva, da svaki radnik, koji na račun dužne šumske odštete u šumi radi, ima vlastoručno podpisati u odradnom izkazu, da je zbilja toliko zaslužio, koliko mu je šumarski ^činovnik naznačio, ili ako je nepismen, da ga podpišu dva svjedoka. Zar nije dovoljno, ako upravitelj i protustavnik sastave izkaz odrađuje? Zar da se više vjeruje šumoštetniku, nego činovniku, koji mora medju inimi dužnosti još i ogromnu službovnu jamčevinu položiti i t. d. Ocienjujuć računar. ured račune samo sa računarskog gledišta, gubi se mnogo vremena u bezbroju sličnih i inih opazaka, koje se samo na -formalnosti odnose, koje bi se, ako su s računarske strane i posve opravdane i na svojem mjestu, bez uštrbana valjanost računa napustiti dale, ako bi se uzeo obzir i na ine okolnosti, pod kojimi se šumsko-gospodarstveni računi polažu. Neprotivim se strogoj kontroli, kad ta kontrola posvećuje svoju pažnju hiljadam i stotinara, a ne ovakovim sitnicam. Zašto se nebi računarski činovnik izaslao k gospodarstvenim uredom i u šumarije, da tamo iznenada preduzme škontraeiju blagajne, a ne da se zakopa u papirno more spisa, pa da sebi i drugom pravi suvišne poslove! Neka imovne obćine doprinesu još jedanput toliko za putovanje računarskih činovnika, koliko već plaćaju za kontrolu, pa će se eventualnim nepodobštinam na put stati. Ta na takovih troškovih nebi smjeo ni jedan gospodar štediti, jer čim više štedi, tim može više izgubiti. Bilo bi dapače dobro, kada bi računarski ured kod šumarskog odsjeka vodio osim kontrole i škontracije još i koncentrirano knjigovodstvo za sve imovne obćine tako, da bi mogao u svako doba kontrolisati gospodarenje imovnih obćina u okviru proračuna, a i sami zaključni računi mogli bi se temeljitije censurirati. Ovo je mnienje moje, a držim, da i moji cienjeni sudrugovi isto tako misle, pa možebit u tom pogledu još i bolje, te bi vriedno bilo, da i oni svoja opažanja priobće, a do mjerodavnih faktora stoji uvažiti ono, što je bolje i koristnije. Bilo u dobar čas! Aleks. Ugrenović, protustavnik II. banske imovne obćine. |