DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 486 — nije često. Ovaj pojav možemo si protumačiti tim, što se po ljetu vjetrovi ođ strane mora, koji su puni vlage, nemogu kondensirati na vruiiih pećiiiah jožnog djela Hercegovine i Bosne, a to kondeiisiranje može nastupiti tekar tada, kad se vjetrovi prebace preko gorskih grebena na zašumljene hladnije česti sjevernog djela zemlje. Ali bi se ipak varao onaj, tko bi iz takvoga povoljnoga meteoroložkoga djelovanja šume htjeo izvesti, da valjda dosta šume ovdje neima, te bi iz ovoga razloga htjeo zapriečiti svako krčenje šuma u prilog poljskoga gospodarstva. Baš protivno je istinito. Jer ako se nalaze izmedju prostranih šuma veća nepošumljena mjesta, koja dakako nesmiju biti pusta i gola, nego n. pr. poljskom kulturom zapremljena, onda djeluje ovakovo razdieljenje kulture još bolje na klimatičke odnošaje, nego šuma sama po sebi. U prvom slučaju diže se toplota, te se time unapredjuje izparivanje šuma; mjestna cirkulacija, noćni hlad i kretanje nzdušnih slojeva, napunjenih parom, unapredjuje opet kondensaciju, koja u obliku oblaka i magle nedopušta, da nezašumljeno tlo postane prevruće ili prehladno, te u obliku kiše polja i livade zavlažuje. Ako neima izmedju prostranih šuma nepošumljena mjesta, onda više put manjka potrebita toplina i kretanje uzduha, te se ni izpare šumskih voda dizati i dalje gibati nemogu. Prema tomu nije sa klimatičkih razloga opravdano, ako neupotrebimo zašumljene ploštine, koje su za trajnu poljodjelsku uporabu prikladne. Isto tako griešimo, ako rabimo absolutno šumsko tlo za poljodjelstvo^ imenito na strmih bočinah i na gorskih glavicah, te u ravnicah na mršavu tlu s jalovom mrtvicom, kao n. pr. na vapnencu u Bosni i Hercegovim, koji nepropušta vodu. (Nastaviti (Se ee). Prilog za uredjenje knjigovodstva i blagajničkoga rukovanja kod gospodarstvenih ureda imovnih obćina bivšeg krajiškog područja i kontrole kod kr. zemaljske vlade. Kao što ima svaka struka kojekakvih manjkavosti i nesavršenosti, tako osjećamo njeku prazninu i u računovodstvu, te blagajničkom rukovanju kod gospodarstvenih ureda imovnih obćina. Neka mi bude kao skromnomu činbeniku gospodarstvenog ureda dozvoljeno onako baš po srcu izjaviti svoje mnienje, kako bi valjalo na uhar toga službovanja kod gospodarstvenog ureda, pa i same kontrole kod visoke kr. zemaljske vlade uvesti reformu; a moUm već unapried, da mi se bud s koje strane ne priveže grieh na dušu, ako misli svoje istinito i vjerno orišem. 0 knjigovodstvu počam od ustrojstva imovnih obćina godine 1874, pa sve do konca godine 1881. reći ću naprosto: bilo pa prošlo! Jedan je računovodja vodio knjige ovako, drugi onako, glavnu svrhu ipak je svaki postigao. |