DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 484 — Na werfeijskili slojevih, u kojih ima dosta vlage, uspjeva i raste izvrstno omorika; na tlu od škriijevca uspjeva ova vrst drveta bolje, ako se nalazi u višjem položaju. Na tlu iste vrsti, koje ima mnogo silikata, opažamo kao karakteristički znak. vrlo dobar uzrast pitomoga kestena (Castanea vesca Linn.)^ zelene johe (Alnus viridis) i kozjeg zanoveta (Oytisus austriacus Jacq.). Na kompleksih flyša i na novodobnih naplavah od rieka nalazimo osobito dobro uspjevajući cer pozni (Quercus cerris Linn.) te dub (Quercus pubesceus Willd,) i to na mjestih, gdje se nalaze u flyšu slojevi serpentina i gabbra. Pošto se ali na ovih vrstih tla i na boljih mjestih samo plitki sloj zemlje nalazi, pokazuju hrastovi naprečac svojim jakim uzrastom slab prirast tako, da drvo treba do 250 godina i više, dok ponaraste kao jako stablo. Lošija mjesta na istih vrstih tla zaprema obično bor crni (Pinus austriaca Hos.), ovdje ondje i bor bieli (Pinus sjlvestris Linn.). Radi toga mogu se slojevi serpentina i gabbra već iz daljine razpoznati. Premda povoljni položaj površina u prije spomenutih predjelih neprieči, da se ponamjeste svakojake spreme za transport drva na kopnu, ipak se odpremanje drva uspješno obaviti može samo tokom vode. U tu svrhu mogu i nekoje veće rieke za ođpremu drva poslužiti. Konačno kazati ću nješto i o alluvialnih naplavah. Tlo, koje je postalo od ovih naplava, obićno je snažno, a takovo naplavljeno tlo oko Save pravi je eldorado za hrast lužnjak (Quercus pedunculata Ehrhd.). Drugi glavni faktor bihnskoga života jest podnebje (klima). Bosna i Hercegovina neima nikakovo osebujno podnebje. Klimatički odnošaji podvrženi su ovdje uplivu sredomorske kotline i sjevero-iztocnih stepskih krajeva. Radi toga odlikuje se bos. herceg, podnebje manjom vlagom uzduha, te manjom množinom kiša po ljeti. Isto tako karakteriše se podnebje u Bosni-Hercegovini time, što se ovdje nalazi takovih vrsti drveta, koje bez ikakve štete mogu pođnašati ljeti privremenu sušu, kao n. pr. omorika, bieli bor, crni bor, pitomi kesten, cer, nabojito listnati hrast, crnograb, žestika, jelenski rog, rašeljka, bazga ili crna zova, i šiha. Nadalje izražuje se manja vlaga uzduha u Bosni i Hercegovi*ni takodjer time, što ovdje nadvladjuje hrast, bukva i jela sve druge vrsti drveća. Prema tomu valja iztražiti uzrok, zašto neima tamo ariša, limbe i sriemze, onda zašto se tamo pokazuje omorika u kompaktnijih sdruženih ponajviše na vlažnijih wertenskih slojevih u već spomenutoj manjoj vlagi uzduha. Pošto ovi slojevi sačinjavaju najdolnji triadičld horizont, možemo si odtud protumačiti i često čudnovato razito razprostranjivanje smreke. U ostalom nalazimo u predjelih na sjeveru od pojasa najvišega gorja više vlage, nego u predjelih na jugu od istoga. Prije spomenuto gorje čuva južnom predjelu njegovu višju toplotu u zimi, a naprotiv zaštićuje sjeverne predjele od upliva tophh morskih vjetrova, te time stvara ondje prilike za ljutu zimu. Tako n. pr. pada toplomjer u Sarajevu dosta put na 25**—30^ izpod ništice. |