DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 483 -" Zato se pojavlja krš najviše u predjelih od pojasa Bajvišega gorja prama jugu kako u Bosni, tako \ u Hercegovini, te upozoruje već iz daleka ea štetonosoe posljedice ekstensivne kulture tla u pokrajiaah, koje neimaju niti dovoljno dubokoga sloja zemlje, niti dovoljno tekuće vođe i vlage, — u obće, koje su izvržene izsušavajućoj buri, žestini sunca, te jakoj kiši. Osim toga nalaze se velike puste kršovite goletine sjeverno od jur spomenutoga pojasa, n. pr. kod Banjaluke, te osobito 6esto u jugo-iztočnoj Bosni. Nasuprot tomu liepo uspjeva rastenje drveća u kišovitom tlu u predjelih, gdje se voda i vlaga ne može tako lako izgubiti ili u škulje i razsjeline izmeđju kamenja propadati te u đubljinu odteći, osobito pako ondje, gdje više stogodišnja šumska vegetacija svoje bumosne ostanke sa zemljom neprestano miesi. S tog razloga treba dakle da se na vapnencovih gorah više, nego igdje čuva humosni sloj, jer je isti na mnogih mjestib pravim nosiocem produktivnosti. Oprezno pomlađjivanje uz slabo progaljivanje šume ovdje je od prieke potrebe. Predjeli, u kojih prevladjuju druge tektoničke vrsti, razpoznavaju se već iz daleka od predjelah sa tlom od vapnenca. Grebeni onih gorž,, koje se sastoje iz verfenskih slojeva i paleozojskoga škriljevca, jesu široki, više manje zaobljeni, bočine su produljene, te kad nebi bilo dubokih dolina i gudura, onda nebi bilo valjda nigdje vidjeti go kamen, Najnježnije gorstvo pokazuju srednjomorske naplave i novije naplave rieka, Prama Savi stvaraju iste samo brežuljke ili pače valovito tlo. Površje ovoga kamenja pokrito je tvorbom vlastitog raztrošenja. Zaista i ovdje prija jako humificiranje vegetaciji, osobito rastu drveća u visokoj šumi, ali i ovdje nije humus, sa iznimkom kompleksa flyšovih (serpentina i gabbra), uvjetom rastenja drveća i bilja u obće. Dugotrajno ogolenje šumskoga tla, sastojećega se iz ovih vrsti kamenja, nije toliko štetonosno, kao što je ogolenje šum. tla, sastojećega se iz vapnenca. Veliki dio šumom zapremljenog tla sa nježnim reliefom mladjega flyša — dakle sa pješčanikom sredomorskih slojeva i novodobnih riečdh naplava — ima duboke slojeve kulturne zemlje, pa je na taj način za poljsko gospodarstvo prikladan. Sličnu oprieku, koju opazismo kod škriljevca i pješčenika, ako sačinjavaju pokrov tla, opažamo i kod vodotoka. Na tlu od škriljevca i pješčanika nastaje meteorička vođa posve na površini ili samo malo izpod nje; ovdje ima dakle svagdje dosta vode, a ponajviše u otvorenih koritah, onda u malenih, iz neznatne duljine izvirućih vrelih, potočićah, močvarah i crietištah. Vodotok upliva dakako u velike na odplavljenje tla na strmih bočinah meteoričkom vodom, zato je ovdje vrlo važno neprestano uzdr^vanje šuma. Izsječenje šnmk na strmih bočinah radi uživanja tla za livade imalo je na mnogih mjestib, osobito u kotaru Prozorskom, tu posljedicu, da su ista pušta i gola^ postala. Na svih ovih vrstih tla mogle bi se uspješno uzgojiti velike šume sa dobrim ubokorienjem. |