DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 482 — iiizi^ah, te ovdje, ako to u đulibah biva, često poplave sve nizine u proljeću i u jeseni, te onda tlo zaplave. Ovo posve nepravilno površje i spomenuta osebujnost kod toka vode prieči izvažanje drva, te je vrlo tegotno i skupo. Namjestih, na kojih se nalaze mnogobrojne naslage verfenskih škriljevaca, u tom triadičkom vapnencu izadje propala voda na medji tih uepropustljivih škriljevaca kao vrelo na površje. Tamo neima oskudice na vodi, niti na vlagi, a posvud nalazi se i bujna vegetacija. Krašoviti predjeli imaju ponajviše samo vrlo plitke slojeve plodovite (težatne) zemlje, iz koje prodire više manje gol, neplodan kraški vapnenac na površje. Ovi odnošaji tla nastali su kako uslied težke raztrošljivosti kraških vapnenaca, tako i uslied njihovog sadržaja ilovine. Zemlju dakle, koju vidimo kao razderano pokrivalo na krškom vapnencu, nesmijemo smatrati kao proizvod raztrošenja vapnenca, nego kao zadnji preostatak trećedobnih tvorevina gline, ila i lapora, koji je sa vapnenci lošo spojen. Ovaj nije ništa drugo, nego korienje šumske vegetacije. Korienje ovo prodire ovdje ondje kroz razmjerno tanki sloj zemlje sve do vapnenca, ´te se za ovaj čvrsto priveže. Ako se dakle kod pustošenja šuma barbarskom pašom stoke i korienje ozliedi, te izumre, onda prestane svaki spoj medju slojem zemlje i vapnencem. Pošto se pako gornji sloj crnice najprije pretvara i izgubi, preostaje samo onaj tanak sloj zemlje, koji je tada izvrgnut direktnom mekaničkom uplivu meteoričke vode. Na taj način počima izplahivanje tla, zemlja bez sveze sa vapnencem počme se gibati nizbrdice, pa eto gologa krasa! Ovaj pojav o postanku krasa naime, da treba najprije samo šumu poharati, onda pašom svaku svezu izmedju zemlje i vapnenca prekinuti, poznat je već davna i žiteljstvu kraških predjela, samo što si ga nezna točno protumačitiŽiteljstvo kraških predjela označuje ovaj pojav tvrdnjom, „da na krasu kamenje raste". Pa ipak je to naravni proces, a to biva ovako: Odmah nakon toga, što je šumske vegetacije nestalo, počme raztvaranje gornjega humosnoga sloja, onda izplahivanje tla, te konačno gibanje zemlje, a nakon svega toga pojavi se go kamen sve to više i više. Na golih brdskih glavica natječu se dakako jaki sjevero- zapadni vjetrovi (bure). Osobito pako unapredjuje — a to je malo komu poznato — paša ovaca pretvaranje tla u krš u mjestima, koja nijesu zaštićena prama vjetru, jer ovca nadje svaku pojedinu biljku, te ju sa svojimi zubići većim dielom sa korienjem izčupa i tako svaki vez tla prekida. Pomislimo na golemu štetu, koju čine ovce na paši, ako kažemo, da je Bosna i Hercegovina prije njekoliko godina imala 2,065.720 ovaca- Za uzdržavanje ono malo zemlje, što no još krije vapnenac u kraških predjelih, prvi je uvjet, da se uzdrži gusta, visoka vegetacija, osobito još i s toga razloga, što se tlo u vrieme, kad neima dugo kiše, vrlo Iako izsuši« Predjeli, koji su na pristranku od juga prama jugo-zapadu izvrženi najvećoj suši u ljeti, najbrže ogole i najbrže se pretvaraju u goli krš. |