DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 481 — razne slojeve vapnenaste tvorbe, u kojoj se ovdje ondje protežu đogački striekovi eocenskog sjemenjaka. Osim toga nalazi se jedan kretacejs´ki denuiacni zr^ostatak u vapnencovom ravanku južno od Banjaluke, te konaČBO sastoji se i gorstvo Grmeć planine, Crljevice i Klekovače planine iz vapnenca. Vapnenci, koji se nalaze u preostalom djelu Hercegovine, i oni, koji tvore tlo u predjelih na zapadu, jugu i jugo-iztokn Bosne, gdje se priključuju spomenutim krednini vapnencem, spadaju u starije vapnence iz formacije JuraiTrias. Izmedju vapnenca i triasperiode izviru na površje verfnerovi slojevi poput ostrva i to amo tamo već izmedju prednjih, ali ponajviše izmedju nutarnjih gorskih kosa, a izpod ovih slojeva dolaze okamine i to najviše kristalinički škriljevci. Ovakve ostrve vidimo izmedju Novog, Priedora iOmarske sve do Staroga Majdana, te Sanskoga Mosta, dalje u predjelu, koji je ograničen mjestima : Ključ, Varcar Vakuf, Jezero, Jajce, Travnik, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Prozor, Gornji Vakuf, Bugojno i Dolnji Vakuf; onda oko Foče i Gorazde, te konačno izmedju Jadrom i Drinom. Osim toga nalazimo okamine na glavicah Prozora i Motajice planine. Na sjevernoiztočne bokove palaezojskih kosa priključuje se kao treći tektonički prvak onaj kompleks flyša, koji siže sve do Save i Drine. Ovaj kompleks sastoji se iz pjeskovaca, koji su posve srodni onim, koje poznajemo pod imenom „Bečki pješčenjak" i živac-kamen (Macigus). Ove vrsti su ondje ali ipak ne samo spojem sa vapnencima, nego se medju njima nalaze i mnogobrojne, te vehke naslage serpentina, te gabbro-kamina. Ako još spomenemo, da u Bosni, i to na Savi izmedju Kobaša i Svinjara izvire na površje granit^ da je u okolici Srebrenice ogromni sklop gora od trachytičkoga kamenja prorazio paieozojake škriljevce i da se u nutrašnjem djelu zemlje nalaze mnogobrojni veći i manji kotlovi, koji su izpunjeni raediterranom izlučeniaom i sa neogenimi vrstami izlučenih iz sladkih voda, te ako još nadovežemo, da se u području Save nalaze tvorine naplavina, onda smo izcrpili sve glavne geoložke sastojbine bosansko-hercegovačkoga tla. Preostaje sada da kažemo, u kakvom odnošaju stoje ove sastojbine sa plastikom i tvorenjem tla i sa šumskom vegetacijom. Ne samo kredoviti vapnenci, nego, što je osobito pažnje vriedno, i vapnenci starijih formacija pokazuju one čudnovate fenomene, koje smo vični označivati kao pojave krasa. Površje toga krasa je koničko, grebenasto i balvanasto, osobito cievčasto, posvud sa pukotinami i razsjelinami izpremrežano, sa lievkovitimi ponori, u kojima meteorička voda odmah propada, pa bilo je koliko mu drago. U tom kraškom predjelu neima naročitih dugačkih i popriečnih dolina, nego tu ima samo većih ili manjih duhba, koje se protežu paralelno uzpored gorskih kosa, u kojima se stiće voda, kiša, snieg i led, te malobrojna vrela i potočići, koji se vijugaju i posve mirno teku. U tom kraškom predjelu vidimo naglo propadanje potoka u nutarnjost labirintičkih gora sa špiljami, iz kojih se takovi potoci neriedko nakon duijega ili kraćega toka opet pomole u |