DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 480 — tla, pođaebja i vegetacije krasa u svojem području, odnošaje, običaje i potrebe tamošnjega žiteljstva, te sabrala bogat materijal podataka, koji sada sačinjavaju temelj za sve dalnje korake u tom pogledu. Ova u toliko častiia, koliko i tegotna zadaća proučavanja bosan. herceg, krasa, te sabiranje podataka zapala je jednoga od najvrlijih bos. hercegovačkih stručnjaka, nadšumara Andriju Geschwinda, rodom Čeha, koji je podjedno bio i šumarski izvjestitelj za okružje travničko. On je prije godinu dana u najboljoj dobi umro na raztrovanju krvi, jer ga je na službenom putu ubola njekakova muha. Okružje travničko obuhvaća najveći dio bosanskoga krasa. Ondje se pokazuje pretvaranje krša najbolje, a tamo je i potreba najpreča, da se ovom pretvaranju na put stane. Posve bilo bi opravdano, da je vlada ovakav važan posao povjerila tamošnjemu izvjestitelju za šumarstvo. Ali izbor nadšumara Geschwinda bio je osobito sretan radi njegovih osobitih vrlina, jer je u njega bilo duboko i temeljito strukovno znanje, spojeno sa neumornom radinošću, tvrdom voljom, te neograničenom Ijubavju za šumarstvo. Opredieljeni mu posao smatrao je kao glavnu zadaću svoga života. Geschwind doživio je još na svoje najveće zadovoljstvo, da je vlada njegovu glede kultiviranja krasa u god. 1892. podnesenu predstavku — koju je izradio na temelju tečajem 8 godina sakupljenoga materijala — primila za temelj dalnjih radnja, te je namjeravala povjeriti mu provedbu istih. Na istom temelju provedene su i godine 1892/93. potrebite dalnje predradnje, te su izradjene osnove, koje su predložene godine 1893. sa vrlo obsežnim obrazloženjem ministru pl. Kallaj-u. Ministar odobrio je iste, pa su radnje ove godine već započele. Sada ćemo kušati prije, nego što kanimo predočiti čitateljem „Šum. lista" bitnost i načela djelatnosti oko pošumljavanja bos. herceg, krasa, da nacrtamo šumske odnošaje u Bosni i Hercegovini polag službenog opisa s osobitom pažnjom na odnošaje krašovitih predjelž, zemlje. Prisvojene pokrajine predstavljaju gorovitu zemlju, koja se diže u pravcu od sjevero-zapada na jugo-iztok. Gorske kose protežu se paralelno medju sobom i sa dalmatinskim morskim krajem u istom pravcu, te bivaju na jugoiztoku sve to visokije i tim davaju Hercegovini obilježje visokog gorja. U Maglicu sa 2390 metara visine dosižu pako svoju najvišju točku. Jugozapadno od pojasa najvišeg gorja, t. j . u Hercegovini, teku rieke u jadransko more, te su sve osim Neretve prave ponornice. Usuprot tomu imaju rieke svoj tok na sje^ero-zapadu od spomenutoga pojasa, dakle u Bosni, sjeverni pravac k Savi. Ove rieke imaju dakle samo neznatnu važnost kao prometna sredstva za drva, jer promet sa bosanskim drvom negravitira k Savi, nego k moru. Razvitak transversalnih željeznica izmedju jadranskoga mora i Bosne je po tome jedan od glavnih uvjeta za unosan izvoz drva, Gorske kose u ovih zemljah sastoje se ponajviše iz vapnenca. Vapnenci na jugozapadnoj medji Bosne i u pretežnom djelu Hercegovine spadaju medju |