DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 479 — te na sijaset drugih šumsko-gospođarstvenih zađa& i pitanja, koje su orijaške poput navedenoga, te koje u isto vrieme riešiti želi. U pogledu stanja šumske uprave u Bosni i Hercegovini mora se u obsir uzeti — bez zamjere i uvriede —, da ona nije još dovoljno organizovana, niti joj je dosadašnja organizacija prokušana, pače pokazala je već više puta, da nije u svakom pravcu dorasla svojoj zadaći. Sjetimo se samo njezinoga postupka glede unovčivanja bosanskih hrastovih šuma Kome od hrvatskih šumara i drvotržaca nije poznata ona famozna prodaja hrastovih šuma tvrdki Morpurgo & Parente, ili bolje Rotšlldu, i koja je sada opet produljena za tri dalnje godine tako, da će sada još šest godina potrajati? Ova je prodaja sklopljena bez ikakvog obzira na odnosne trgovačke odnošaje, bez obzira na najbližju budućnost. Posljedica je ogromni gubitak nebrojenih milijuna u Bosni-Hercegovini i u Hrvatskoj, propast velikoga broja manjih drvotržaca u Hrvatskoj, te sniženje zaslužbe kod mnogo hiljada šumskih radnika hrvatskih i kranjskih. Pa još i u najnovije vrieme pokazala je ista uprava u velike, da joj bosansko-hercegovački odnošaji poznati nijesu, jer je za Bosnu i Hercegovinu izdala zakon o lovu, prem svako diete znade, da se taj zakon ondje provesti neda. A tako je i bilo. Koncem kolovoza 1893. bio je spomenuti zakon proglašen, te je stupio odmah istim danom u kriepost, ah već poslie mjesec dana bijaše bos, herc. zemaljska vlada prinukana, da stavi izvan krieposti nekoje glavne ustanove toga zakona do konca godine 1893., te je opet kasnije, prije nego je izminula god. 1893., opet izdala naredbu, kojom se spomenuta obustava produljuje do konca godine 1894. 0 tom drugi put. Sjetimo se nadalje, da uprava zemaljsko-erarskih šumž u Bosni i Hercegovini ima da rieši još pitanje o unov&ivanju ogromnih zaliha drva; jelovine, smrkovine, bukovine i t. d.; da je od 2,708.595 hektara zemaljsko-državnih šumS- tekar 407.000 hektara (koncem godine 1892.) sustavno omedjašeno, a da nije više, nego do 130.000 hektara (koncem god. 1893.) priredjeno za redovito šumsko gospodarstvo; da kod rebrojenih šum. čestica nije još niti riešeno pitanje 0 vlastničtvu istih; da ne ima dovoljnog broja činovničkoga osoblja, pa se odtud zaključiti može, kolikih ima potežkoća sa poduzećem, kao što je jur zasnovano kultiviranje bosansko-hercegovačkoga krasa. Nu ovo su samo njeke potežkoće, koje su izvan zadaća, koje vlada još kani riešiti. Još teže prikazuje se riešenje pitanja o kultiviranju krasa, jer se u Bosni i Hercegovini boriti mora osim s ogromnimi šumarsko-tehni^kimi potežkoćami još i sa odnošajima političke naravi, te donekle i sa pomanjkanjem potrebitih sredstava-Politički odnošaji zahtjevaju osobito nježno postupanje prema starodrevnim gospodarstvenim i drugim običajima naroda, ma da i nijesu ovi običaji u svakom slučaju u skladu sa zahtjevi racijonalnoga gospodarstva u obće i raeijonalnoga šumarstva napose. Pomanjkanje potrebitih sredstava, makar i djelomično, steže opet djelatnost u preuzke granice. Razumije se samo po sebi, da je bos. herceg, šumska uprava prije, nego je pristupila na ovo važno djelo, kroz čitav niz godina dala proučavati odnošaje |