DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 477 ™ sve cievi i^ cmrkove od toga drva, Amerika je domovinom i našega običnoga neroda; ima ga najviše u gori „AUeghaBj". U sjevernoj Americi naliče šume, iežeće pod istim stupnjem širine, pod kojim i naša domovina leži, našim.domaćim šumam. Kanadske su šume u kasnoj jeseni najzanimivije, one najviše privlače i očaruju čovjeka. U doba, kad je cvieća već odavno nestalo, nakićene su one i urešene divnom krasotom svojih jasnih preiievajućih se boja. Lišće blišti, sjaji se i svietli u svih mogućih bojah: rumeakaste, crnkaste, tamno-crvene, crvene, četrunaste, ljubičaste, zelene, sive i bjelkaste masti prelievaju se tu medjusobno i to tako živo, kako si mi ovdje u Evropi ni predstaviti ne možemo. Oim dalje prama jugu ideš, tim slabije ti se prikazuju te jesenske boje; uzrok toga čudnovatoga pojava ne mogoše sve do danas jošte protumačiti. — Stupimo li u jelov i omorikov pojas amerikanskoga sjevera, pričini nam se, da se nalazimo u sličnih šumah evropejskih alpa, ili na našem Velebitu. Jednolikost u razvitku, tamno-zelena boja krošnja, obrast tla s nizkimi rastlinami i mašinom, uzdušni, smolasti miris — sve to sjeća nas na hladovite omorikove i jelove šume naših visokih gora i evropskoga sjevera. Na sjeveru Amerike spajaju se ona dva, glede šumske cvetane posve različita pojasa šumska, pa stopiv se sa svojimi osobitimi značaji jedan u drugi, postaju jednolikom šumom, sličnom posve našim evropskim šumam, ležećim u visokih planinah i na sjeveru. Sredina sjeveroamerikanskoga kopna je velikim dielom pusta i bez drvlja. Ona će ondje, gdje joj tlo sadržaje premnogo alkaličke soli, morati ostati uviek onako gola i pusta; ali u pretežnijem dielu te pustoši nalazi se znatna naslaga izvrstnoga crniCnoga tla, za rast drveća osobito prikladna. Gotovo nijedan larmer, koji se ondje naseli, ne propusti, a da oko svoje naselbine, navlastito pako oko svoga dvorca, ne zasadi drveća. Oni to čine već i radi vlastite zaštite proti jakim vjetrom. — Da se gojenje drveća što većma promakne i pospješi, uvede država „Nebraska" veleliepu i koristnu instituciju. Uslied te institucije odredjuje ondje vlada svakoga proljeća jedan dan, kojega se drveće po cieloj državi saditi ima. Dan taj smatra se kao svetkovina; on Le savjestno i sviestno ob~ držaje; sve učione, sva družtva, korpoi^acije i gradjanstvo — sve to hrli toga dana na polja i sadi drveće. Oni, koji se tu osobito odhkuju, dobiju nagrade. Za malo decenija promieni se uslied toga znatno lice ciele zemlje;, a ujedno poskoči i visina godišnjih oborina. Nebi li dobro bilo, da se takova šta zavede i u našem Primorju? Pošumljenje ondješnjih golieti pospješilo bi se tim bez dvojbe u velike. Nešto 0 brzo rastućih rastlinah. Medju brzo rastuće rastline spada naravno sve jednoljetno bilje, dakle i cerealije, medju kojimi se svojim brzim rastom odlikuje naročito ječam, zob, kukuruz čiukvantin i t. d. Grmaste rastliue rastu više manje sve dosta brzo 53 |