DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 476 —


Od ostalih vrsti drveća amerikanskog istoka spomenuti nam je jošte
bieli i crni jasei), koji postizavaju visinu od 40 metara, U Bavarskoj pokušaše
gojitbu tih jasena, te nadjoše, da jim ne mogu nahuditi ni povodnje ni
oštre zime. — Jedna vrst breze je vrlo koristna; od njene biele kore prave
se košare, raznovrstne pletenine, pače i same ladjice.


U Njemačkoj počeše s dobrim uspjehom praviti pokuse s gojitbom Sequoie
i Douglas-jele; pokuse te izvedoše na dva načina, naime sjetvom i sadnjom. Nu
sva je prilika, da u ondješnjem suhom podnebju uzgojena stabla ne budu ni
iz daleka onako visoko i bujno rasla, kao u svojoj pravoj domovini.


Nadalje uzgojiše ondje u ovećoj kohkoći Hickory-drvo, koje će, kako se
čini, dobro uspievati. Mnogi pokusi učinjeni su takodjer s močvarnim čeprisom,
kojemu bi radi vrlih mu svojstva i u nas pažnju obratiti valjalo. Pokuse, izvedene
n Bavarskoj s bielim i crnim jasenom, spomenusmo već prije.


Niemci su, kako vidjesmo, praktični ljudi. Upoznavši vrline i vanredne
koristi nekojih vrstih američkoga drveća, počeše ih odmah i kod sebe saditi i
gojiti. Ugledajmo se dakle u Niemce, pak nasljedujmo njihov hvale vriedni
primjer! Naši klimatički odnošaji su puno povoljniji od njemačkih, pa možemo
biti sigurni, da će američko drveće u našem blagom i vlažnijem podnebju još
bolje uspievati, nego li u Njemačkoj.


Iztaknuvši u predidućem one važnije vrsti američkoga drveća, kojih gojitba
se i u nas preporučuje, zatim pokuse uzgoja, učinjene u Njemačkoj s nekojimi
tih vrsti, — preostaje nam još koju reći o amerikanskih šumah u obće,
napose pako o pošumljenju ondješnjih pustoših i golietih.


Šumska cvjetana predjela iztočnoga pokazuje dva velika pojasa borika.
Jedan tih pojasa leži u blizini od pet velikih jezera; drugi pako, kojega širina
do 250 kilometara iznosi, nalazi se sjeverno od poluotoka Floride. Tlo ogromnih
tih pojasa je djelomice pjeskovito i mršavo; mjesta, gdje je listača zamjenila
borike, imaju bolje tlo, te su prikladnija za oranice.


Šume južnih država pokazuju osobiti oblik i značaj. Tuj se naime razvrieži
na drveću neka lišajiva nametnica, koja je često više metara duga, te
poput brade dolje visi.


U viših stupnjevih širine razlikuju se amerikanske šume od naših šum^
svojimi mnogobrojnim! vrstima. U nas su glavne šume hrastove i bukove, amerikanske
šume pako sastoje od najmanje dvadeset različitih vrsti drveća; ni hrast
ni bukva nesačinja u Americi posebnih šum^. Hrast je zastupan ondje sa kakovih
dvadeset raznih odroda i suvrsti; nekoje tih suvrsti imadu vanredno liepo,
sitno nareckano lišće, pa su toga radi i kod nas udomaćeni i rese nam perivoje.
Crni orah raste u Americi preko 45 metara visoko. Briest postizava visinu
od 35 metara i promjer od jednoga metra. Pitomi kesten pokazuje u Americi
puno veću tvrdoću, nego li u nas; on raste ondje visoko kao i hrast. Platani
postizavaju visinu od 40 metara. A lierova c (Tulpenbaum), koj se je i
u naših perivojih već udomio, dosegne visinu baš i od 60 metara. Drvo liero\
ca se veoma cieni za zdenčane cievi; u sjedinjenih državah prave gotovo