DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 467 — Za vneme, dok se šume ne ograniče i privređai planovi ne utvrde, obustavlja se svaka eksploatacija šuma za izvoz i2 zemlje. No u ovom vrememi ne smije se šuma sjeći ni za spekulaciju u zemlji u ouim državnim sađaojim obćenarodnim i obćinskim šumama, koje leže pokraj željezničkih linija na 20 kilometara razmaka. Ministar narodne privrede dužan je svake godine narodnoj skupštini podnositi obširan i to^an izvještaj o cielokupnoni stanju šuma u zemlji. Ovoliko sam našao za shodno, da napomenem o novom „zakon u o šumama" , u koliko bi moglo štovane čitaoce zanimati. Još mi preostaje da rečem o šumskom gazdovanju kod nas: o podieli i ograničavanju šuma; o šumarskoj literaturi i o životu našega naroda u svezi sa šumama. Šumsko gospodarenje i uredjenje šumske uprave. Posije onoga, što srao već napred kazali, lako je svakome stvoriti si sliku 0 bezrazložnom i žalostnom gospodarenju s našim šumama. I bili se moglo ovo i nazvati šumsko gospodarenje, kad nebi znali, kakav je život proživela ova jadna zemlja od kad postoji, i kad nebi pojmili, kakvi su uzroci sprečavali razvoj našeg šumarstva od kad se za nj´ znade. Tko iole poznaje geografske prilike Srbije, razvoj njenog političkog života i njena napredka na polju ekonomnom, kao i borbu za ob^tanak narodnji samo za posljednjih nekoliko decenija, taj će podpuno pojmiti, sa kakvim se težkoćama i neprilikama imao da bori šef srpskog šumarstva. Političko rastrojstvo u zemlji s jedne i financijalna nemoć države s druge strane ponajglavniji su uzroci, zašto se šumarstvo ovdje nije već odavna počelo da razvija i napreduje onako, kako bi to iziskivale i potrebe narodnje i koracanje na polju kulturnog razvitka Srbije, za onda nauka i dub vremena. U najtežim fazama života narodnjeg bile su šume pučanstvu najveća, u pojedinim slučajevima jedina utjeha i sigurno zaklonište u bedama i nevoljama spolja, kao i u najtežim trenutcima političke borbe iz nutra. Pa netreba onda da se čudimo, što smo zaostali tako, da se danas nalazimo na onom mjestu u šumarstvu, gdje smo trebali da budemo prije stotinu i više godina. Prije još nekoliko decenija naše su šume bile prirodna ljepota, one su čitave i zdrave, neoštećene ponosito stojale, kao što na velikim planinama, tako i na omanjim brežuljcima i doljama; pa nije u ono vrijeme ni narod nemilice zatirao šume, kao što to radi sada u posljednje vrijeme. A zašto baš u posljednje vrijeme? Za to, što je od desetak i više godina ovamo vezana politika za šume i šume za politiku. Pa što se radi? Da bi pojedine političke stranke došle što lakše i brže do cilja i moći, to su pošiljana s najmjerodavnijih najnadležnijih strana, koja su upravo zvana da uredjenjem šumskog gospodarstva upravljaju i da se o konservativno gospodarenje brinu, naredjenja u narod: „neka seljak seče šume koliko mu drago, ima je i dosta, samo onda neka pripada ovoj ili onoj partaji." Ovdje je sve ka |