DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 461 — jmnova podignu. I doista svi oni ljudi, koji sa došli na vladu i na prvom mjestu tadanji ministar fiaancija Čeda Mijatović nastojali su o tome, da im ^´pitanje šumsko bude prva briga," Šta više, ou je, (pošto je bio u inostranstvu kad je postao ministar), u jednom pismu i izričou naredbu izdao, da mu se obMran referat spremi o stanju šuma u zemlji, i napiše projekt zakona šumskog, a razumije se samo po sebi, da je ova nai´edba bila sa najvećom gotovošću izvršena. Ali na žalost sva ova obećavanja ostala su samo prazna rieč. — Prošlo je tri, šest, deset mjeseci, da od rada kakvog ne bijaše ni traga. Najposlje nasilno navaljivanje od strane nadležnih, ministar financija prosto izjavi „ja u duši osjećam veliku i neodoljivu potrebu, dasepitanješumsko što prije rieši, ali je ovo pitanje jedno vrlo dešperatno pitanje; pa za to, i pri svoj dobroj volji nije mi moguće za sada i s njime zanimati se, I tako, pri svem tora, što je više projekata bilo, nije se moglo ni toliko uspjeti, da se ovi u ministarsku sjednicu iznesu, a još manje pred skupštinu. Sa đolazkom na vladu liberalo-rađikala god. 1887. pitanje šumsko okrene se znatno na bolje, šta više, bilo je izgleda, da će sa svim i riešeno biti. Ondašnji ministar narodne privrede, čovjek istina nestručan, ali pun energije i uvidjavnosti naredi, da se iz svijah do tada postojećih projekata sastavi nov projekat zakona o šumama, koji pošto je bio izradjen, preda naročitoj stručnoj komisiji na ocienu, pa za tim energično zatraži, da se ovaj projekat ne samo u ministarskoj sjednici primi, no i narodnoj skupštini na odobrenje podnese, koja ga u načelu primi i u odbor uputi, koji ga takodjer sa malim izmjenama usvoji. Ali i ovaj put morala je nesrećna po 1 i ti k a da bu d e uzrok, te da se šumskim pitanjem ostane na istom mjestu, gdjesmobilii prijenjekolikodecenija. Kad je posije te fuzije došla čisto radikalna vlada god. 1889. na upravu, razumije se po sebi, da joj je bila prva briga da započeto pitanje šumsko odma uzme u rad. I doista narodna skupština uze u pretres podnesen joj od strane ministra.narodne privrede projekt zakona o šumama, i samo je trebala jedna sjednica od njekoliko sati. pa da se ovo po narodno blagostanje odveć važno pitanje svrši. Ali i opet, kao što je poznato po nesreći bi sudjeno: da ovdašnje šume ostanu i dalje predmet pljačke po je d i nih i nesavjestnih ljudi. Iz svega ovoga, što smo do sada kazali, vidi se posve jasno, da na unapredjenju naših šuma ne samo što nije ništa radjeno, no naprotiv tako je njima postupano, da čovjek i nehotice mora pomisliti, da se sistematički išlo na to, da se šume sa svim upropaste. Istina i mnogi drugi narodi u početku svoga kulturnog razvića prvo su na šume kidisali, da se njima koriste. Tako su Francuzi u vrieme revolucije velik dio svojih šuma prodali, ali u isto vrieme novac upotrebili na podignuće svoje industrije, pa im je lako sada milijune trošiti, da 32 |