DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 459 — Još za Miloševe vlade počeli su šume naglo upropašćivati; jer naredbe, koje su od njega izdavate u pogledu šuma, uisu bile to6no vršene; iio ovo se nije moglo lako primjetiti, pošto je onda naseleaje još slabo bilo, a i povećih prostora, naročito planinskih bilo je još pod dobrom šumom. Za vrieme prve vladavine po ođlazku knjaza Mijaila, upropašćivanje šuma uzelo je takve razmjere, da je ondašnje savjestnije vladine krugove obuzela ve lika briga, kako da se ovomu zlu na put stane. Za to se počnu izdavati naročite naredbe u pogleda čuvanja šuma, i u obće počne im se veća pažnja da obraća. Ali sve uzalud. Nesrećna popular nost, koja se kod naroda tražila, nije dala, da se ma i najmanji dio izdatih naredaba i ostvari. I tako i oni, koji nisu ni ukoliko politikom zauzeti, no su gledali samo interese zemlje umuknu, i šume se počnu još većma dieliti i za vatati, a vlada je ondašnja morala gledati sve to skrštenih ruku. Kolike je razmjere bilo zauzelo upropašćivanje šuma u ono vrieme, može se vidjeti od tuda, što su i privatna i zvanična lica i nstmeno i pismeno dostavljala vladi pojedine slučaje o zauzimanju i dielenju pojedinih šuma sa predstavkom, da se ovom varvarstvu što prije stane na put. Pa ne samo to, i pojedini stranci, koji su u ono vrieme putovali po Srbiji, videći šta se radi sa šumama, kao najvećim blagom svake zemlje, iz sažalenja nisu mogli ostati ravnodušni prema ovoj pojavi, no su kao prijatelji ondašnjih vlastnika savjetovali im, da nastoje da i šume što prije zakonskim! mjerami zaštite. Tako ode jedan konzul francuzki, putujući po Srbiji i vidiv što se čini sa borovimi sumarni, ondašnjem predstavniku, i predloži mu, da se netko od domaćih ljudi pošalje u Francuzku, gdje će naučiti kako se ljepše, lakše i koristnije katran i t. d. iz borovine vadi, a da se šuma tako ne šteti, kao što je vidio daše radi u Srbiji. I (dotični predstavnik, da li odista po svojoj uvidjavnosti ili samo iz gole učti vosti prema konzulu, u sporazumu sa popečiteljem financija naredi, da ondašnji pitomac u Parizu izuči pi^avljenje katrana, smole i t. d. iz borovine i opiše eielu manipulaciju, pa opis da pošalje popečiteljstvu financija. Taj pitomac bio sad pokojni Dr. Milosavljević. On je sve to vrlo savjestno i izvršio. Njegov se rad može još i danas naći u starom arhivu ministarstva financija, gdje pokriven debelim slojem prašine viečni sanak sniva. Ovome radu prave viečno družtvo i svi drugi radovi ondašnjih državnika, koji su se ticali poboljšanja i uredjenja ovdašnjih šuma. Ovo zauzimanje i stranaca, da se stane na put devastaciji šuma, pa i mnoge druge mjere u tom pravcu nije ništa pomoglo očuvanju šuma. Naprotiv satiranje je sve to više otimalo maha! Najposlje vlada uvidi, da joj valja energične korake preduzeti u pogledu zaštićenja šuma, te izdade god. 1857. zakon šumski sa takvom tendencijom, da je imao za cilj ne šume da očuva, već da se digne buna u zemlji. Daleko bi nas odvelo, kad bi se dublje upuštali i navodili što iz ovoga zakona. Dosta će biti, ako samo spomenemo, da ovaj zakon nije u život ni uveden, već je posije njekoliko mjeseci opozvan. |