DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 458 Šume
i šumarstvo u Srbiji.


Piše MilaH OI)radovi*J-LiČailill, šumarski upravitelj.


(Nastavak)


0 razvoju šumarstva od prvoga početka pa do danas.


Kad je Srbinu dogorelo bilo, te ne mogaše više da trpi nasilje i pakost
svog ugnjetača, kad više ne imadjaše čira da zajazi njegovu ne zasitljivu grabežljivost,
kad mu bi pogažena svetinja i crkve i doma, onda on skloni sebe i
svoju sirotinju u neprohodljive šume.


U tim se šumama začeše prve misli o oslobođjenju, o te šume se razbiše
nebrojene čete sinova Muhamedovih, i iz tih šum^ granu nam sunce današnje
slobode!


Pa da ni u šta ne brojimo sve ostale koristi od šuma, ova bi jedina
svakom pučaninu morala uliti čuvstvo najve(;e zahvalnosti, što su stari šume sačuvali
i time ga u stanje postavili, da se spasi od propasti, koja se činjaše
prije pol vieka ne izbježivom. Ali ova uspomena trebala je da podsjeti mladje
naraštaje, te da očuvaju šume bar u onakovu stanju, u kakovu ih nasljediše.


Zašto toga ne učiniše njihovi mladji naraštajii? zašto ne sačuvaše svoje
šume, bar u nekohko, već ih onako nemilice sekoše i satiraše ?


Za to, što nebje u prvom početku ustrojena potrebna šumska uprava.


Od onoga dana, kako je knjaz Milo š preuzeo vladavinu, njegovom
bistrom i pronicavom umu nije se mogla izmaći ni velika narodno-ekonomska
vriednost naših šum^. Tako je on cieneći veliku vriednost šumš, po narod i
njegovu privredu, najprije savjetom uticao na pojedine ljude i obćine, da šume
što više štede, i njima se pametno koriste.


Docnije videći, da savjeti malo pomažu, izdavao je razne naredbe u pogleda
čuvanja i podizanja šuma, pa je najposlje postavljao naročite ljude ekonome,
koji su bili plaćani iz državne kase. Ali najbolje namjere svakog čovjeka
moraju se najposlje osujetiti, ako se radu jednoga stavi usuprot rad njih
stotine! Tako je bilo i sa Milošem. Ono što je on u interesu zemlje radio, protivnici
njegovi upotrebljavali su kao agitaciju protiv njega, da ga kod naroda
omalovaže i obore.


Po odlazku Milo5evom ondašnja namjestnifika vlada nije ništa prečeg
imala da radi, no da šume oglasi kao narodno dobro, i da ih dieli. Ali i druge
pojedine planine počnu se razdavati pojedinim obćinama i selima, a to sve da
bi svoje privrženike što većraa zadovoljila i time svoj obstanak obezbiedila. Razumije
se po sebi, da ovom diobom opet nisu se koristili oni, koji su potrebu
u šumi imali, već oni bogatiji i koji su neku političku ulogu igrali«


Vlada knjaza Mijaila starala se, da se šume povrate što prije u ono
stanje, koje je pod vladom Miloševom bilo. U toj celji izda ona i velike
uredbe; ali sve to trajalo je samo dotle, dok ona ne pade.