DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 454 — Talenje stakla u peći traje 14-16 sati. Poslie toga vremena započme se sa izradjivanjem stakla, koje opet traje 12 sati. Tad se cielo u peći rialazeće staklo rabiti može. Odtud se vidi, da rađoja ne započima u istom vremenu, Dego ta radnja zavisi od toga, da ii je staklo izsfaljeoo i da li je puna peć. Jedan radnik zasluži mjesečno do 100 for. i više, ako je marljiv, pošto se isti plaća od šoka. Za jedan šok dobije radnik 20—25 nove., njegova zaslužba zavisi od veličine boca. Toliko 0 tih tvornica. I tako su učestnici izleta u ubavi kraj samoborski spojili ugodno sa koristnim, te si svoje znanje na taj način obogatili novim izkustvom, što no ga vidiše u obijub tvornica, o kojima smo na brzu ruku govorili. Oko 2 sata po podne vratiše se učestnici u liepi naš Samobor, gdje posjedaše u gostioni „Grada Trsta" za pune stolove. Cielim ručkom zaredale su liepe i duhovite zdravice, međju koje spada Hepa zdravica predsjedniku hrv.slav. šum, družtva, domovini, liepoj zelenoj struci i t. d. Poslie objeda razgledaše si učestnici šetališta i bližnju okolicu grada Samobora, s kojim se vežu krasne povjestničke uspomene našega naroda. U večer vratiše se izletnici u naš bieli Zagreb. Uvjeren sam, da će ovaj izlet ostati učestnikom Ijetošnje glavne skupštine hrv.-slav. šumar, družtva u ugodnoj uspomeni, ,pa želim od srdca, da izkustvo, koje si stekoše i ovom prigodom, m^odi na ponos i diku šumarstva, a na sreću i blagoslov našega naroda. U to ime pomoz bog! V. R. Njekoiike o našem višjem šumarskom državnom izpitu. Kazmatranje jednog izpitnog povjerenika. Kako već samo ime ovog izpita kaže, on je veoma važan za svakoga, koji se je šumarsko upravnoj službi posvetio. Neće dakle biti zgorega, ako se u ovom stručnom glasilu o tim izpitima koja prozbori, da bude u prilog onim kandidatom koji se izpitu za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva podvrći žele. Dobiti osposobljenje za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva znači u životu šumarskoga stručnjaka mnogo, jer samostalno upravljati šumskim gospodarstvom nije lako kod velike odgovornosti šumara naprama kasnom po- V ^ tomstvu, pošto se pogrieške u šumskom gospodarenju učinjene, često niti kroz više decenija popraviti ne mogu. Nije dakle šumarskom stručaru dovoljno samo teoretično znanje, kakovo se u šumarskih učilištih stiče, već mu je od prieke nužde i ono praktično znanje i okretnost, koja se samo u raznovrstnom vanjskom službovanju kraj marljivoga opažanja i kritičnog posmatranja raznih praktičkih slučajeva steći može. Koliko valjana praksa kandidatu koristi, najbolje je moći iz odgovora raznih kandidata prigodom koli pismenog, toli ustmenog izpita pro |