DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br.10. i 11 u ZAGREBU, 1 studenoga 1894. God. XV1!L Redovita glavna skupština hrv.-slav, šumarskoga družtva po broju XYIIL, obdržavana u gradu Zagrebu 24. rujna 1894 Po programu, koji je bio ustanovljen za ijetošnju redovitu glavnu skupštinu hrv.-slav. šumarskoga družtva, obdržavala se je rečena skupština 24. rujna t g. u gradu Zagrebu i to u velikoj saborskoj dvorani. Već 23. rujna u predvečerje glavne skupštine sakupilo se je oko 45 skupštinara u restauraciji Schneiderovoj na prijateljski sastanak, pa se je već onda naslutiti moglo, da će biti skupština mnogobrojno posjećena. Dne 24. rujna oko 10 sati prije podne bila je velika saborska dvorana puna pridošlih skupštinara, a bilo ih je 58, koje ćemo na drugom mjestu nabrojiti. U skupštini bijahu prisutni i zastupnici pobratimskoga ugar. šumarskoga družtva i to: p. n. gg.: kr. šumarnici E. Rossipal i J. Kuzraa, a osim toga kao gosti gg. Taušanović, predsjednik gospodarskoga družtva u Biogradu, te kralj. ugar. šumarnik Ivan Fćildj iz Budapešte. Glavnoj skupštini predsjedao je predsjednik družtva velemož. kr. odsječni savjetnik zem. vlade Ferdo Zikmundovskj, otvoriv skupštinu sliedećim govorom: Slavna skupštino, štovana gospodo! Osobita mi je čast, da mogu pozdraviti štovane članove na ovoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šum. družtva, koja; je, kako s veseljem konstatujem, tako mnogobrojno posjećena. Od prisutnika častim se napose pozdraviti onu gospođu, koja su od susjednog ugar. šum. družtva delegovani, da prisustvuju ovoj našoj skupštini. Naslućujem, da mnogobrojni posjet ove naše glavne skupštine stoji donekle u savezu s tim, što je šumarstvo u našoj zemlji u zadnje doba u svih svojih granah znatno napredovalo i što je tim udaren čvrsti temelj za dalnji u.-pješni razvitak našega šumarstva. Isto tako opaža se takođjer i napredak hrv.-slav. šumarskoga družtva, a to je naravna posljedica prije spomenutoga napređka šumarstva u zemlji. Umoljavajuč nadošle članove, da svojim današnjim rfl-dom pripomognu riešiti predmete, stojeće na dnevnom redu, otvaram današnju glavnu skupštinu hrv.-slav, šumarskoga družtva. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
-. 446 — Ovaj govor predsjednika družtva bje po skupštioarih oduševljeno popraćen sa „živio predsjednik!" Po predlogu predsjednika bje jednoglasno izabran g. Andr. Borošić perovodjom skupštine. Zatim je tajnik družtva Vatr, Ra6ki na poziv predsjednika izviestio glavnu skupštinu 0 djelovanju upravljajuće g odbor a hrv.-slav. šunaar. družtva tečajem ove godine, a to izvješće glasi doslovce ovako: Slavna skupštino! U današnjem našem sastanku častim se na ime upravljajućeg odbora hrv.slaY. šumarskoga družtva izviestiti vas o djelovanju i poslovanju istog odbora za ovu godinu pod upravom novoizabranog predsjedničtva našega družtva. Upravljajući odbor obdržavao je ove godine u svemu četiri sjednice, i to na 21. siečnja, 6. svibnja, 1. i 23. rujna. Neupuštajuć se u nabrajanje svekolikog poslovnog r^da upravljajućeg odbora, pošto bi to suvišno bilo, jer se razprave i zaključci tog odbora i onako u „Šumar, listu" priobeuju, spomemenuti ću samo najvažnije predmete, koji su se u spomenutih sjednicah razpravljali. Nu prije nego što ću o tom da progovorim, spomenuti ću, da je visoka kr. zemaljska vlada posredovanjem našega predsjednika i ove godine podielila našemu družtvu novčanu podporu od 400 for., a onda drugu podporu od 200 for. i to ovu potonju u svrhu, da se prema zaključku upravljajućeg odbora od 21. siečnja t. g. točka 7 slovo c. izdavati može „Lugarski viestnik" kao prilog „Šumar, listu", a izdavanjem tog priloga namjerava se to postići, da naši lugari kao članovi IL razr. dobiju u ruke lako ´svatljivo štivo o svemu, što jim treba znati u njihovoj službi. Ove podpore očito svjedoče, da visoka kr. zemalj. vlada brižno prati razvitak našega družtva i da uvažava njegov r^d na polju domaćega šumarstva, te da je voljna njegovo djelovanje na uhar s^me struke, na razvitak stručnog knjižtva i na korist ciele zemlje unapredjivati, pa s toga budi joj izražena naša najsmjernija zahvalnost, a podjedno uzkliknimo u smjernoj odanosti, da nara Bog pozivi našega dičnoga pokrovitelja preuzv. gosp. bana! Glede razpoložbe imovine našega družtva učinjene su njeke bitne promjene usljed zaključaka upravljajućeg odbora i to, što se družtvene glavnice, koje su bile uložene u I. hrv. štedioni u Zagrebu, obzirom na sadanji mali kamatnjak koristonosno ulažu nabavom vrieđnostnih papira i što se svaka unišla gotovina uplatom članarine i t. d, ma bila i najmanja svota odmah nakon prijetka ulaže na otvoreni check-conto kod mjenačnice hrv. komercijalne banke, te uslied ovakove manipulacije nose i najmanje svote svoje kamate. Prema zaključku lanjske glavne skupštine, odnosno po zaključku upravljajućeg odbora od 21. siečnja t g. točka 4 predloženi su visokoj kr. zemalj. vladi, odjelu za unutarnje poslove, posebnimi predstavkami upravljajućeg odbora predloži p. n. gosp. kr. nadšumara Zezulke glede ograničenja držanja |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 3 <-- 3 --> PDF |
_ 447 — koza i p. n. gosp. vlastel nadšumara NaoiciBa glede porabe naslova „šumara" u službi svikromaih šumskih podjedoika; nu do sad uije o toni aikakova odluka s višeg mjesta uzsliedila po svoj prilici obzirom na provedbu organizacije u šumarstvu. Euduć je dug od prošlih godina pod bivšom upravom od neuplaćenih članarina članova L razr. narasao na svotu od 1113 for., a onaj od neuplaćenih članarina čianova II. razr. na svotu od 474 for., dakle ukupno na 1587 for. zaključio je upravljajući odbor u sjednici od 6. svibnja t. g. pod toc. 15-, da se taj dug od članova obere, te konstatujem, da je od toga duga po prihci polovica do sad uplaćena. U uredničtvu „Šumar, lista** učinjena je ta promjena, što se taj đružtveni časopis sad izdava na ime upravljajućeg odbora, đočim je samo uredjivanje toga časopisa povjereno gosp. odborniku ViL Dojkoviću kao odgovornom uredniku. „Šumar, list" tiska se u 900 otisaka, od kojih se bezplatno daje 54 u izmjenu novina i časopisa različitim domaćim i stranim družtvam i uredničtvam. Osim toga daje se po jedan otisak „Šumar lista" bezplatno ravnateljstvu kr. gospodar^-i^ko-šuraarskoga učilišta u Križevcih za zavodsku knjižnicu, a tako i ravnateljstvu kr. rudarsko-šumarske akademije u Šćavnici takodjer za djačku knjižnicu, te njekoliko otisaka siromašnim slušateljem križevačkog zavoda stranom bezplatno, stranom uz uplatu po 2 for. na godinu. Ovd godine, odnosno od vremena zadnje glavne skupštine našega đružtva izgubili smo neumolnora smrću njekoliko vriednih članova i to: začastne članove Miroslava Judeicha, ravnatelja šumarske akademije u Tharandu i Antuna Toffiića, c. kr. umirovlj. šumarnika i prvoga predsjednika hrv.-slav. šumar, družtva, koji pokojnici su poznati bili kao stručni pisci i uvaženi umnici; nadalje višegodišnje članove Dušana Ilijća, šum. procjenitelja kod otočke imovne obćine; Ciganovića Gjoku, šumara kod križevačke imov. obćine; Riemera Ladislava, šumara kod brodske imovne obćine. Sabljaka Josipa, šumara kod petrovaradinske imov. obćine i Jak. Furlana, umirov. žup. nadšumara. Slava im! Koncem god. 1893. i početkom ove godine izstupilo je iz našega družtva .^ 40 članova L razreda i 108 članova U. razr. t. j . malom iznimkom skoro svi šumarski činovnici i lugari državne šumske uprave, dočim je u isto vrieme pristupilo u naše družtvo 33 nova člana I. razr. i 149 članova II. razreda. U svemu ima naše družtvo sada 4 začastna člana, 49 utemeljiteljnlh, 2G podupirajućih, 167 članova I. razr. i 497 članova II. razr., te 4 predbrojnika, jer su i kr. šumarije prestale biti predbrojnicima. Prema tomu u ra a nj io se je broj lanjskih članova I razr. za 7, a poveća o se je broj članova II. razreda za 41, Primjećujem, da je broj kako članova podupirajućih, tako i članova I. i IL razr., izkazanih u prošlogodišnjem izkazu bivšeg tajnika netočan s toga, što se je kod revizije upisnika članova prošlih godina izpostavilo, da su bili u |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 4 <-- 4 --> PDF |
448 broj članova L i II. razr. uvršteni i oni ćlaaovi, koji su veo odavna amrli ili koji su već odavna iz družtva i^stiipili, ali brisani bili nijesa. Ovom prigodom spomenuti ću, da je ove godine u ime članarine I. razr. do sad uplaćeno samo 409 for. 50 novč., a u ime članarine IL raz;reda samo 450 for, 50 novč.. te obzirom na to, što je gore spomenutim izstupom članova donjekle oslabljen i prihod našega družtva na članarini, stavljam na srce gg. članovom, da svojoj dužnosti uplatom članarine za god. 1894. što prije udovolje, pošto je ova godina skoro na izmaku, i jer i uprava našega družtva mora družtvenog ugleda radi takodjer svojoj dužnosti i obvezani napram drugim udovoljiti. I ove godine podieljena je iz đružtvenih dohodaka novčana podpora dvim udovicam pokojnih Članova pripomoćne zaklade i to jednoj sa 20 for., a drugoj sa 30 for. U ovoj godini nabavljena su đružtvenim troškom za knjižnicu slieđeća obsežna i poučna diela: Dorabrovski ^Enciclopedie đer gesammten Jagd- u Forstwissenschaft" VIII. svez. 9—19 svežčića; nadalje Hempl u. Wilh. „Baume u. Straucher" 9. svez.; Gaucher´s „Praktischer Obstbau" i Beissner „Handbuch đer Nadelholzkunde"j ovo posliednje djelo s prekrasnim! slikami po naravi. I liepimi darov i obogatila.se je družtvena knjižnica ove godine, a u to ime darovaše p. n, gosp. kr. odsječni savjetnik i naš predsjednik Fer. Zikmundovsky slieđeće knjige: Zschokke´s „Der Gebirgsforster" od god. 1822. u 2 svezka i „Catalog der Ausstellung des k. k. Ackerbauministeriums đes k. k.Staats- Salinen" od god. 1873. 1. svez.; p. n. gosp. Unger, turopoljski šumar: Ganghofer „Das forstliche Versuchswesen" od god. 1880., 5. svez. i Seckenđorfl^ „Mittheilungen aus dem forstl. Versuchswesen Osterr. 2 svez.; p. n. g. gradski šumar F. Gerviček: Dr. Kletke „Gesetz den Diebstahl an Holz betreffend" od god. 1874.; Grossbauer „Das Winckler´sche Taschen-Dendrometer od god. 1864.; Knorr „Stuđien tiber die Buchen-Wirthschaft" od god. 1863.; Albert „Lehrbuch der Waldwerthberechnung" od god. 1862. i od istoga pisca „Lehrbuch der gerichtlichen Fo3twissenschaft" od god. 1394.; Abel „Die Baumpflanzungen in der Stadt u. auf dem Lande" od god. 1882.: Weselly „Osterr. Monatschrift fiir Forstwesen" od god. 1882. u, 7. svez.; Schraidl ,,Vereinsschrift fiir Forst-, Jagd- u. Naturkunde" od god. 1877. i 1878. u 8 svez.; Tržeschtik „Vademecnm des angehend. Garten-Ingenieurs" od god. 1873. i Hempel „Centrallblatt fiir das gesammte Fostwesen" od god, 1882, u 5 svez,, a od god. 1893. podpunih 12 svez., te napokon p. n. gosp. žup. tajnik M. Vezić po njemu uredjen „Zakon 0 lovu" od god. 1893. Osim toga darovao je g. podpredsjednik Mijo Vrbanić kao i prošlih godina, tako i ove godine svoj „Hrvatski šumarski koledar" od g. 1894. Za ove darove neka bude izražena najtoplija zahvalnost plemenitim darovateljem na ime našega družtva, pa nasljedovali taj liepi primjer i ostali naši čestiti članovi! |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 449 — Za naše dnižtvo iiabavljeTii su i ove godine oni isti stručni 6asf)pisi i dnevnici kao i prošle godine, a osim toga dobili snio u ziunjenii jos jediia nov časopis pod nadpisom: ,,Mittheilungen der ForstveiTeine iilr Niederosterreich" i t. d. pod uređničtvom Lud. Hempela u Gatensteina. Naše je družtvo i ove godine u istom savezu s iatimi literarnimi družtvi kao i lanjske godine. DiSno je u taj čas spomenuti još i to, da je ove godine od urb. obćina prva i jedina pristupila u naše družtvo urb. obćina Odra kao utemeljitel j ni član sa prinosom od 100 for. za svagda, pa tim povodom vruća je naša želja, da se za svojom drugaricom povedu u tom zaista pohvalnom pregnuću i ostale naše imućnije urb. obćine. Prelazim sada na drugo polje poslovnog rada. Po zaključnom računu za god. 1893. koji nam je fgospodo skupštinari, ovdje na uvid predložen, iznašao je ukupni prihod te godine 2874 for. 26 nč., a razhod 2748 for. 53 nč,, u kojemu je prihodu uračunana i svota sa 212 fr. 71 nč. prihoda pripomoćne zaklade, te se prema tomu izpostavio manjak od 86 for. 98 nove., koja je svota podmirena od dohodka god. 1894,, buduć je gornja svota od 212 for. 71 novč. uložena kamatonosno u korist pripomoćn e zaklade. Prelazeć sada na đružtvenu imovinUj konstatujem, da je utemeljiteljn a glavnica našega družtva koncem god. 1893. iznašala svotu od 10623 for. 89 nč., a osim toga ima 10 — 3"/(^ zadužnica austr. zemljovjeresijskog zavoda u nominalnoj vriednosti od 1000 for. Glavnica družtvene pripomoćn e zaklade iznašala je koncem iste godine u gotovini 820 for. 23 novč. i 3000 for. u vriednostnih papirih (4Vo hrv.slav. zemljorazteretnice). Broj članova ove zaklade nije se te godine povećao. Literarn a zaklada ,2a nagradjivanje pisaca prigodom izdavanja stručnih djela iznašala je koncem god. 1893. ukupno 304 for. {17 novč., a zaklada za gradnju hrv. šumarskog doma u gotovom 302 for. 48 novč. Sbrojiv sve gore navedene novčane svote, imalo je naše družtvo koncem god. 1893. u gotovom 12050 for. 77 novč. i u vriednostnih papirih u nominalnoj vriednosti od 4000 for. Sve gornje svote bile su uložene u I hrv. štedioni u Zagrebu, ali su 10. veljače t. g. podignute uslied zaključka upravljajućeg odbora od 21. siečnja t. g. točka 7. slovo b) obzirom na sadanji mali kamatnjak, kako sam to već na drugom mjestu spomenuo, te su opet kamatonosno uložene sa medjutim priraslimi kamati u vriednostne papire, koji se nalaze u pologu kod mjenjačnice hrv. komercijalne banke u Zagrebu, 0 čem će se buduća glavna skupština pobliže obaviestiti onda, kada se bude razpravljao zaključni račun za god. 1894. Pokućtvo, te ini naređ i knjižnica sačinjava posebnu imovinu našega družtva u vriednosti oko 1750 for. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 6 <-- 6 --> PDF |
„ 450 — Završujem ovo izviešće o poslovanju upravljajućeg odbora za god. 1894., te molim slavnu skupštinu, da izvoli ovo izviežće blagohotno ua znanje primiti. Tajnikove izviešće primljeno je po skupštini na znanje, Nakou toga porazdieljen je medju skupštinare tiskani proraču n za g. 1895., te zaključni racua za god. 1893., koje na drugom mjestu donašamo. Zatim je tajnik pročitao izviešće odbora ad boe za pregledavanje zaključnog računa za god. 1893., po kojemu je taj račun u redu pronadjen, na što predsjednik predloži, da se bivšemu tajniku družtva g. Ivanu Kolaru i bivšem predniku g. E, Durstu podieli absolutorij, što je i učinjeno. Predsjednik pozva tajnika, da pročita proraču n za god. 1895., koji bje nakon toga bez promjene usvojen s tim jednoglasnim zaključkom skupštine, da se po predlogu skupštinara M. Radoševića zamoli vis. kr. zemaljska viada, da izvoli novčanu podporu, koju hrv, slav. šumarskomu družtvu daje iz zemaljskih sredstava, povisi bar na svotu od 1000 for., pošto se djelokrug družtva sve to više razširuje i pošto isto namjerava izdavati posebni prilog „Šumarskom listu", koji će biti namienjea lugarom i pomoćnom tehničkom osoblju za veću naobrazbu u stručnom zvanju; odnosno pošto će družtvo, ako mu se podieli veća novčana podpora,, koju zaista i zaslužuje, uspješno moći djelovati na razvitak stručnog knjižtva, koje žalibože još i sad na ugaru leži i koje će samo onda napredovati, ako ne bude hrv. slav. šum. družtvo oskudjevalo na materijalnih sredstvih, da može i na tom polju svoju djelatnost uspješno razviti. Izmedju svih predmeta dnevnoga reda, koji su po skupštini razpravljani, svakako je bio najvažniji izbor dvajuh začastnih članova. Na predlog predsjednika družtva izabrani su jednoglasno najvećim oduševljenjem skupštinara začastnim i članov i hrv. slav. šumarskoga družtva dva odličujaka i to: kr. državni tajnik u ugar. ministarstvu za poljodjestvo, p. n. gosp. Albert pl. Beđ5, ugarski zemaljski nadšumarnik, koji si je na polju šumarstva u državi sv. Stjepana najveće zasluge stekao, koje zasluge i hrvslav. šumarsko družtvo cieni i uvažava, te p. n, gosp. Emil Durst, kr. šumarski ravnatelj u Zagrebu, kao naše gore list, koji si je stekao na polju domaćega šumarstva zavidne zasluge, te mu je ovim izborom skupština posvjedočila, da uvažava njegov usješan rad na polju domaćega šumarstva u velil^e. Nakon toga odgodio je predsjednik dalje viećanje skupštine na kratko vrieme, pošto se je imao obaviti doknadni izbor II, podpredsjednika, jednog člana u upravljajući odbor i dvajuh zamjenika. Skupštinari predavši svoje glasovnice, obavio se je skrutinij, a zatim se je nastavilo viećanje, te je proglašen kr. šumarnik Ed. Rosipal izabranim II. podpredsjednikom hrv. slav. šumar, družtva, a kr, zemalj. šumarski nadzornik g. Andrija Borošić članom upravljajućeg odbora, te zamjenicima p. n. gg. Josip Kozarac, kr. nađšumar i Jul. Vraničar, kr. žup. šumarski nadzornik, koji su po skupštinarih pozdravljeni sa srdačnim „živili." Poslie toga skinula je skupština za sada na dnevnom redu stojeći predmet 0 promjeni družtvenih pravila. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 451 — Glede ustanovljenja mjesta i predmeta stručne razprave za XIX. glavnu skupštinu hrv.-slav, šumar, družtva zaključeno je, da se opredieieiije mjesta za obdržavanje buduće glavne skupštine prepusti upravljajućem odboru. Zatim je pročitao tajnik stigavše brzojavke odsutnih članova hrv.-slav. suni. družtva gg. Gase Vaca, Lasmana i Bauera, Bogoevića, Koniga i Gjurekovića, u kojih pozdravljaju skupštinu, želeći joj uspješan rM na boljak struke i domovine. Ove pozdrave odsutnih činova primila je skupština burnim uzklikom: živili! Na poziv g. predsjednika pročitao je perovodja g. Andr. Borošić zapisnik skupštine, kojega na drugom mjestu priobćujemo. Pošto je dnevni red ove glavne skupštine izcrpijen bio, zahvalio se je g. predsjednik usrdno prisutnim skupštinarom na ozbiljnom radu i na živom pregnuću oko nastojanja, da se hrv.-slav. šumarsko družtvo kao jedino takovo družtvo a našoj domovini u svakom pogledu sve više ojača, da može uspješno riešiti težku zadaću — naime, da šumarstvo u našoj zemlji bude jedno od prvih izdašnih vrela blagostanja i narodne privrede, a to će biti onda, ako budu svi članovi družtva kao stručnjaci zadahnuti bratskom slogom i ako svoj uzvišeni zadatak potrebitim marom i ozbiljno shvaćali budu. Skupština je zaključena srdačnimi uzkici: „živio predsjednik!" U skupštini bili su prisutni sliedeći članovi hrv.-slav. šumar, družtva: Althaler Er., Anderka Jul, Abramović Nikola, Agjić Prokop, Arčanin Marko, Brosig Slav., Benak Vinko, Bunata Ante, Beck Ivan, Belamarić Simo, Bajer Gjuro, Bauer Vjek., Borošić Andr., Demetrović Ivan, Fischbach Kob., Frkić Step., Fušić Fran, Herzel Ad., Hajek Bog. stariji, Hajek Bog. mladji, Guteša Mar.j Jančiković An., Jambrušić MiL, Koprić Andr., Kern An., Krišković M., Kosović Bog., Kadržavek Leo, Kiseljak Ivan, Kovačina M-, Knobloch Pavao, KraajcBož., Kuzma Jul., Loncarević And., Laksar Drag., Lajer pl Šand., Matizović Drag., Mark An., Metlaš, Mirković M., Nemčić Slav., Pere Alek,, Prokić Makso, Partaž Iv., Rački Vatros,, Renner Antun, Eukavina pK Gj., Badošević M., Rosipal Edo, Slapničar Ed., Sutlić Slav., Šipek Leo, Vrbanić Mijo, Dgrenović Alek., Trotzer Dragutin, Zikmundovskj Fer., Zobundjija Mijo i Završćan Ivan — ukupno 58. Poslie glavne skupštine priobćio je predsjednik hrv. slav. šumar, družtva brzojavno p. n. gosp. kr. ugar. držv. tajniku A. Beđo-u o njegovom izboru začastnim članom istoga družtva, na Što je isti dan poslie podne od rečenog zaćastnog člana iz Budapešte našemu predsjedniku stigla sliedeća brzojavka: „Za velecienjeno odlikovanje mog izbora začastnim članom hrv. slav. šumarskoga družtva molim priobćiti moju najdublju zahvalnost poštovanom predsjedničtvu družtva, članovom upravljajućeg odbora i svim članovom glavne skupštine, sa vrućom željom: hrv.-slav. šumar, družtvo uviek vivat, floreat et crescat!" |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 452 — Po programu ustanovljen bje drugi dan t. j . 25. rujna t. g-Z´A izlet u Samobor, Breganii, Novu staklana i Mokrice. Toga dana sakupilo se je iiepo družtvo od 34 učestnika na južnom kolodvoru, odkud odjuriše jutarnjim vlakom put Podsuseda. Tamo dočeka družtvo poslovodja šumar samoborski p. n. g, A. Resz, koji je u pripremi imao kočije, na kojih su se učestnici tog izleta odvezli u Samobor. Doček učestnika u Samoboru bio je srdačan. Nakon kratkog odmora zaputilo se je cielo družtvo učestnika pod vodstvom poslovodje dalje u Breganu, da razgleda tvornicu palica (batinam) i tvornicu stakla (staklanu) u Grdanjcih. tJčestnici bili su svagdje Ijubezno dočekani, te si ponajprije razgledaše batinam u Bregani. I. Batinar a u Bregan i je vlastničtvo Osvalda baruna Allnocha, vlastelina i načelnika u Samoboru, koja obstoji 10 godina, a leži na granici Kranjske. Ista batinara radi u zimsko doba sa 200 radnika, a u ljetu sa 100 radnika. Radnici su većinom domaći ljudi iz bližnje okolice Hrvatske i Kranjske. Stranih radnika ima samo do 10. Upotrebljavaju se radnici obojeg spole kao odrasli, tako i neodrasli. ´Batinara razdieljena je u 6 poslovnica i to: 1. Gdje se batine savijaju (držak) i izpravljaju po duljini. Takovi se radnici zovu previjači (Ausbieger). 2. Gdje se u pilani suviše debeli držci prikraćuju i formiraju, te batinam potrebita duljina daje. Takovi se radnici zovu krojilci (Zuschneider). 8. Gdje se batine poslie izrezivanja na grubo turpišu. Takovi se radnici zovu turpijaš! (Raspler). 4. Gdje se batine blanjaju sa cievi sličnimi hoblići, koji se vrte. Takovi radnici zovu se tokari (Hobleri). 5. Poslaonica tokara. 6. Radionica laštenja (poliranja), a radnici zovu se laštilci (poliri). Radnici, koji batine savijaju, odrasli su mužkarci i rade od duceta. Oni dobivaju od duceta 5—10 nč. za savijanje držka, a za izpruživanje u duljinu 2 novč. Držak se savija prije, nego što se drvo u vodi kuba, dočim se batina po duljini izpravi, ako se prije u peći na suho ugrije. Radnici, koji batine u pilani režu, rade od komada, te i^asluže na dan do 1 for. Ove batine izrezuju samo odrasli mužkarci. Radnici, koji poslije pilenja batine rašpaju, jesu sami odrasli mužkarci, te rade na komad, a zasluže na dan do 1 ior. Dieca, koja batine s rukom rašpaju, zasluže na dan 20 — 30 nč. Radnici, koji batine blanjaju, rade od duceta, te dobivaju za ducet 2—5 novč, prema tomu, da li su batine tanje ili deblje. Taj posao obavljaju samo odrasli mužki radnici, a zasluže na dan po 1 for. do I for. 50 novč. Izblanjane batine rabe se ponajviše za suncobrane i kišobrane. Tokari rade od komada, te zasluže na dan 1 do 2 for. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 453 — Radnici, koji poliraju, rade od diiceta, te dobiju z,u đucet 10—60 nove. Kod poliranja upotrebljavaju se radnici obojeg spola, te si djevojke zasluže oa dan 30—60 nove., a mužkarci do 1 for. Batine dobiva butinara najvi^^e iz vlastitih šum-S,, a takodjer i iz privatnih seoskih šuma. koje seljani u batinaru dopreme i tamo za iste ^2 do 6 n6. dobivaju. Za jednostavne ravne palice bez držka plaća se V- nove,, a sa držkom po 2 novč. Za štipane batine plaća se 3—6 novč. Najviše se izradjuju batine iz Ijeskovine, kostanjevine, jasenovine, drenovine, glogovinejavorovine i divljih voćaka, te takove batine onda po vi´sti drveća i ime dobivaju, docim se štipane batine, koje batinara mnogo proizvadja, zovu congo. Na mjesec izradjuje batinara do 2000 duceta batina i to ´/* &^^^, a ^k srednjih i prostijih. Palice se bojadišu u salamuri (paci). Pačaju se batine na hladno i toplo napram tome, kakovu boju ima batina zadobiti. Sive i žute batine moče se u hladnoj, a ostale u toploj i vreloj salamuri. Salamure se paUce ponajviše u kromovoj lužini, salitrovini, soličnoj i sumpornoj kiselini, solajki, željeznoj galici i t. d. Palice odpreraa tvornica u Njemačku, Englezku, Tursku, Rumunjsku, Italiju, Belgiju, Holandesku, Švedsku, Grćku, Madjardku, Tirolsku, Štajersku, Dalmaciju, Galiciju, Kranjsku, Istru, gor. i dolj. Austriju, Češku, osobito u Eaglezku. II. Staklan a u Grdanjci h (Karolinenhtitte) je vlastničtvo dioničkog družtva u Zagrebu. Eadi u jednoj peći, koja sadržaje S´/a mtc. stakla, te imade 10 radna otvora (Werkstellen). Kod svakog takvog otvora rade po 3 težaka- Ima ukupno 40 težaka. Ovdje se pravi šuplje staklo, razne boce od najmanjih medicinskih do najvećih, a tali i tuljce (cihndre). Svaki mjesec izradjuje 3000 šešaka robe (šešak sadržaje 40—100 kom. flaša, a to zavizi od veličine istih), a ta roba ođprema se ponajviše u Bugarsku, Štajersku, Trst, Zagreb i t, d. Piesak dobivaju iz Brežca u Štajerskoj, iz Saske i Istrije i to zelenog iz Brezci, a bielog iz Saske i Istrije. U tvornicu stavljeni zeleni piesak iz Brezci stoji I mete. 40 nč., a bieh iz Saske i Istrije 1 mtc. 1 for. 50 novč. Zeleni piesak mora se prije porabe prati i žgati, dočim se bieli odmah uporabljuje. Sa pieskom mieša se prije porabe vapno, solajka, pepeljika i druga kemikalija, koja potonja čiste i bojadišu staklo. Razmjer smjese je 757o pieska a 25^^ ostahh primjesa. Arsen čisti staklo i podaje mu sjaj. Nikalj čini staklo bieUm; kobalt modri staklo; lužiko-solik (Chior-Calij) bojadiše staklo tamno-zeleno, bakar crveno i zlato svjetlo zeleno i t. d. Na dan treba tvornica za kurenje 5 hvati drva, koja se dopremaju temeljem ugovora, koji glasi na 15 godina, iz državnih šuma, pošto je sa šum. upravom tvornica sklopila ugovor na 15 godina. Da se može peć, koja sadržaje S´/g mtc. stakla, napuniti, mora se na tri puta ložiti, te čekati, dok se poslie svake naslage talenjem staklo slegne. Peć mora uviek raztaljenim staklom puna biti. To se postigne trećim punenjem peći onda, kad se obično puni sa odpadci i zdrobljenim staklom. |