DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 7 <-- 7 --> PDF |
393 - Osnova zakona ob uredjenju berivah zemaljskih nređnikali i službeiiikah u kraljevinali Hrvatskoj i Slavoniji.* POGLAVJE I, ZeBialjski ureiluid. § 1. Zemaljski urednici, osim prislušnikah. i vježbenikah, uvršćuju se u činovne razrede, kako je to navedeno u priloženom izkazu A., koj sačinjava nadopunjujući dio ovoga zakona. Dosadanji iznosi plaćah do uključivo V. činovnoga razreda ostaju nazočnimzakonom netaknuti. Iznose plaćahj ustanovljene po činovnih razredih, za urednike, uvrštene u YI. do XL činovnoga razreda i iznose stanarine za urednike uvrštene u III. do XI. činovnoga razreda pokazuje izkaz B.,koj takođjer sačinjava nadopunjujući dioovoga zakona; Mjesta, koja će se ustrojiti poslie, kako ovaj zakon stupa u kriepost, imadu se prigodom ustrojenja njihova uvrstiti u stanoviti činovni razred. § 2-, Zemaljski urednici imadu pravo: a) na plaću; b) na stanarinu, koja je opredieljena za odnosni činovni razred. Oni zemaljski urednici, koji uživaju stan u naravi, nemaju prava na stanarinu, Zemaljskim urednikom, koji uživaju osobni doplatak, uračuniv u mirovinu, ^made se u slučaju imenovanja ili promaknuča taj osobni doplatak obustaviti do iznosa, za koji je povećana plaća (§. 5. al. 1.). §. 3. Od urednikah istovrstne kategorije službene, spadajućih u jedan ter isti osobni status, uživa ondje, gdje je plaća ustanovljena u dva stupnja, polovica svagda višu, a polovica manju plaću/ Ako je broj urednikah takovih nejednak, onda se većina njih imade uvrstiti u niži stupanj plaće. Gdje je plaća ustanovljena u tri stupnja, obuhvaća svaki stupanj jednu trećinu urednikah dotične kategorije, a oni urednici, koji preostaju nakon takove razdiobe, imadu se uvrstiti u najniži stupanj plaće. Stanarina ustanovljuje se za svekolike plaćevne stupnjeve svakog pojedinog činovnoga razreda u jednakom iznosu, nu obzirom na uredovno sjedište dotičnoga uredniku u tri razreda: * Po«to se fcemeljem ustanove §. 2, zakona od 22. siežnja 1894.. kojim se uređjuje šumarako-tehuička služba kod političke uprave u kraljevinali Hrvatskoj i Slavoniji, šumarsko tehničko o sob Ij e politiTiko uprave i sj e dua č uj e u pogledu osobn ih 0 d nož aj a h i njihovih pra vah s ostalimi Ginovnici političke uprava, koju organičku uatattovu istodobno dielomice dokida u*itanova§. 15. ovoga ze^ |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 394 — U prvi razred spada glavni grad Zagreb. U drugi razred spadaju mjesta: Osiek, Belovar, Varaždin, Petrinja, Ogulin, Gospić, Požega, Mitrovica, Vukovar, Karlovac, Sisak, Zemun i Sušak. U treći razred spadaju sva ina mjesta. Ban se ovlašćuje, da može uvrstiti pojedine gradove i mjesta iz jednog stanarinskog razreda u drugi, kad mu se to radi promjenjenih stanbenih okolnostih uzvidi potrebnim. Nu zasnovanu takovu promjenu valja svagda predhodno prijaviti saboru prigodom podnošenja proračuna. §.4. Beriva zemaljskih urednikah opredieljuje onaj činovni razred, u koji je mjesto njegovo uvršteno. Zemaljski urednik imade pravo: a) izmedju različitih plaćah, sistemizovanih u njegovom činovnom razredu na plaću, skopčanu sa onim mjestom u činovnom razredu, koje mu pripada medju urednici, koji su snjim u istom statusu; b) na stanarinu, skopčanu sa njegovim činovnim razredom^ obzirom na sjedište njegovo. Kod imenovanja opredieljuje mjesto u činovnom razredu: a) kod onih, koje Njegovo Veličanstvo imenuje, datak previšnjega riešenja; b) kod inih imenovanjah, dan imenovanja. Izmedju onih, koji su imenovani jednoga ter istoga dana, ako su već i prije bili u državnoj službi i imenuju se iz jednoga statusa, daje prvenstvo neposredno prije imenovanja zauzeto mjesto, ako se pako imenuju iz različitih statusah, u prvom redu neposredno prije imenovanja zauzeti činovni razred; u slučaju jednakoga činovnoga razreda u istom probavljeno duže službeno vrieme; ako je u istom činovnom razredu probavljeno službeno vrieme takodjer jednako ono duže službeno vrieme, koje je prigodom umirovljenja uračunivo, ako je i ovo jednako: red imenovanja. Ako se imenuju takovi, koji neposredno prije imenovanja nisu stajali u službi, mjesto opredielit će red imenovanja; dočim ako se već i prije u službi stojeće osobe jednoga te istoga dana imenuju skupa sa osobami, koje neposredno prije imenovanja nisu stajale u službi: tada će osobe, koje su već bile u službi: doći pred one, koji nisu bih u službi. §^ 5. Iz nižega činovnoga razreda u višji dolazi urednik imenovanjem, iz nižega od različitih plaćevnih stupnjevah jednog te istog činovnog razreda u najbližji plaćevni stupanj pako postepenim promaknućem. Imenovani uvršćuje se u najniži plaćevni stupanj dotičnog činovnog razreda. kona ; iz razloga nadalje sfco 6e kod riešavanja pitanja ob organizaciji im. obćinab poznavanje zasjecajudib uetanovab ovoga zakona gg. tamostranim sudrugovom dobro đo<5i, odiuiSiemo koli zakonsku osnovu, toli i obrazloženje njezino ovime publicirati, naziruć jedno i drugo, dočim odlu<5uje „de nervo rerum gerendanim", dosta važnim, da 66 oglaei. Uredn. . |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 395 — Postepeno promaknuće biva polag oaoga mjesta, koje aredfiik zauzirn Ije medju uređaici, koji su snjim u istom statusu : docim kod imenovanja rieodiučuje ni čiuovni razred ni mjesto, oego strukovno izobraženje, zaslužnost i upotriebljivoHt. Ako proti onomu, koj je na redu za promaknuće, leće karnostna iztraga obustavlja se promaknuće, dok se nedovrši postupak. Ako se ipak još jedno ili više mjestah izprazni u višjem plaćevnom stupnju, promaknut će se na ovo, odnosno na ova, oni kojim je mjesto iza urednika, proti kojemu teče karnostna iztraga, nu istomu se pridržaje mjesto pred njimi, ako se karaostni postupak obustavi, ako on bude odriešen ili bude osudjen na takovu karnostnu kaznu, koja je blaža od oduzeća postepenoga promaknuća. U takovu slučaju doznačit će mu se viša plaća od onoga dana, od kojega bi mu i inače pripadala bila. §. 6. Oni urednici, koji su u činovnom razredu, za koj je ustanovljeno više stupanjah plaće, a nespadaju u status nijedne kategorije službene, imenuju se redovito takodjer uvrštenjem u najniži plaćevni stupanj dotičnoga činovnoga im razreda; nu imadu pravo, da budu iza pet godiaali u njihovom činovnom razredu provedena službovna vremena, promaknuti u višji, a iza dalnjih pet godinah, — u koliko u tom činovnom razredu ima tri stupnja — u najviši plaćevni stupanj. Za ovo postepeno promaknuće računa se nužduo službovao vrieme glede onih uređnikab, koji su u vrieme, kada ovaj zakon stupi u kriepost jur namješteni bili, od vremena, kada je ovaj zakon stupio u kriepost, glede onih pako koji su kašnje imenovani, odnosno promaknuti, od dana imenovanja, odnosno promaknuća. § 7. Urednik, kojemu je podieljen naslov ili značaj mjesta, uvršćenoga u koji činovni razred, stupa tek onda u užitak sa dotičnim mjestom skopčanih be rivahj kada bude na to mjesto imenovan pravim. §. 8. . Plaće zemaljskih urednikah — osim slučaja karnostne kazne — nemogu se sniziti, , Ako se urednik namjesti na takovo mjesto, s kojim bi)bila skopćana manja od prijašnje plaće, dobit će isti razliku izmedju nove i stare plaće kao osobni doplatak, koj ima narav plaće. Prislušnici i vježbenici državni su činovnici, ali se neuvršćuju u nijedan činovni razred, i namještaju se s pripomoćju ili bez nje. Prislušnici i vježbenici s pripomoćju dobivaju mjesto plaće i stanarine godišnju pripomoć, koja ima narav plaće. Pripomoći te opredieljene su posebnim! zakoni. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 396 POGLAVJE II, 0 berivili službenikah. §. 10. Plaća predsjedničkoga podvornika kod bana ustanovljuje se sa 500 for. plaće, vratara kod bana i predsjedničkih podvoruikah kod viših sudovah sa 450 for., plaća vratara kod kr. stola sedmorice, onda pođvornikah kod kr. zemaljske vlade kod županijskih oblastih, kod kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, kod narodnoga muzeja, kod srednjih učilištah, kod strukovnih učilištah, kod učiteljskih i pučkik školah, koje su dotirane iz zemaljskih sredstvah, ter kod sbornih suđištah I , II. i III. molbe sa 400 for,, a plaće pođvornikah kod kot. oblastih i kot. sudovah i uzničkih nadzirateljah kod kr. sudb. stolovah sa 350 for. i napokon plaće pomoćnih pođvornikah sa 300 for. na godinu. Službenici, koji neuživaju stan u naravi, dobit će u ime stanarine prema klasificiranju njihovog sjedišta polag ustanovah §. 3. osamdeset forintih, sedamdeset forintih i šestdeset forintih U §. 2. i 9. ovoga zakona sadržane ustanove uporavljuju se i na službenike. Glede uredovnoga odjela odnosno glede paušala za odjele, koj pripada navedenim službenikom, ostaju dosadanji propisi u krieposti. POGLAVJE III. Mješovite i prelazne odredbe. § 11 1. Plaća doznačuje se u mjesečnih obrocih unapred: a) U slučaju imenovanja ako imenovanje usliedi u drugoj polovici mjeseca: od prvoga dana đojdućega mjeseca; ako pako imenovanje uzsliedi u prvoj polovici mjeseca pripada imenovanomu nova plaća, odnosno višak napram prijašnjim berivom od sredine mjeseca; b) u slučaju postepenog promaknuća od´ prvoga dana kalendarskog Četvrtgodišta, koje uzsliedi na dan izpražnjenja u višjem plajćevnom stupnju. 2. Stanarina doznačuje se takodjer u mjesečnih obrocih unapred i to: a) u slučaju imenovanja od prvoga dana onoge mjeseca, koj sliedi na dan imenovanja. b) u slučaju premještenja od prvoga dana onoga mjeseca, koj sliedi na dan zauzeća novoga mjesta. c) u oba slučaja, ako je dotičnik uživao stan u naravi, od prvoga dana onoga mjeseca, tečajem kojega mu je oduzet uredovni stan. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 11 <-- 11 --> PDF |
:39´ Glede svih pitanjah, koja potiču \z prava na beriva^ pripadajuda zemaljskim uređnikoiB i službeDikom na temelju nazočnoga zakona, nadležna je da izreče odluku kr. zemaljska vlada. § 13. Zemaljska vlada odredit će naredbenim putem, koji će činovnici biti uvršteni u jedan te isti osobni status. Takovi će se statusi sastaviti. I Za kr. zemaljsku vladu: a) glede konceptualnoga i strukovnoga osoblja, b) glede manipulacionalnoga i gruntovnoga osoblja, c) glede računarskoga i blagajničkoga osoblja. n. Za činovnike županijskih i kotarskih oblastih: a) glede konceptualnoga osoblja, b) glede zdravstvenog osoblja, c) glede šumarskog osoblja, d) glede manipulacionalnog osoblja. Osoblje gradjevne struke sačinjavati će prebježno, do ustrojstva iste službe posebne statuse, osim gradjevnog savjetnika, koj se ima uvrstiti u status konceptualnog i strukovnog osoblja kr. zemaljske vlade. III. Za pravosudne činovnike: a) glede konceptualnog osoblja sudovah i državnih odvjetničtvah, b) gle manipulacionalnoga osoblja, e) glede gruntovnog osoblja, đ) glede činovničkog osoblja kazuionah. Od gruntovničarah imadu se uvrstiti dvanaestorica u IX. činovni razred, a od ostalih polovica u X., a polovica u XI. činovni razred. Eavnatelju gruntovnice kod kr. zemalj. vlade pripada VII. činovni razred a tehničkom nadzorniku gruntovnice kr, zemalj. vlade VIII. činovni razred- Oni urednici, koji su dosada bili u XII. činovnom razredu, uvršćuju se u jedanajsti. Prigodom sastavljenja tih osobnih statusah, ustanovit će i to ban za činovnike kr. zemaljske vlade, a svaki vladni odjel za činovnike svojega područja na temelju načelah ovog zakona mjesto u statusu za svakoga pojedinog urednika, §. 14. Ovlašćuje se zemaljska vlada, da može prebježno odstupiti od one ustaoove §. 3. 0. z. da se sistemizovana mjesta imaju jednako podieliti međju različite stupnjeve plaće, koji su ustanovljeni u prilogu B. nazočnoga zakona kod svakoga pojedinoga činovnoga razreda. Nu ipak uzdržaje se ona ustanova, da svako novo imenovanje imade uslieđiti samo u najnižem stupnju plaće dotičnoga činovnoga razreda. U ko |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 398 iko bi se stupnjevi plaće predbježno tako porazdielili, da se mjesta koju spa daju u visji stupanj plaće nebi popuaila, imadu se ista popuniti a razmjenioin broju iiajkašnje za pet godinah, raLunajuć od krieposti iiazočooga zakona, a u slučaju, ako se predbježuo dva višja stupnja plaće stanovitog činovnog razreda nebi razmjerno popunila, najkašuje za deset godinab. Ovlašćuje se ban, da do uređjenja gradjevne struke pođieli polovici nad inžiuirah plaću imjnižega plačevnoga stupnja VII. činovnog razreda, a drugu polovicu da uvrsti u najviši stupanj VIII. činovnog razreda, inžinire i inžinirske pristave pako u jednoj polovici u najviši, a u dragoj polovici u drugi plaćevni stupanj odnosDog činovnog razreda. §- 15^ Ustanove nazočnoga zakona u pogledu plaćah neprotežu se na liečničko, veterinarsko i šumarsko osoblje kod županijskih i kotarskih oblastih, zatim na svekoliko profesorsko i čioovnicko osoblje, tcr na pedella sveučilišta Franje Josipa L, na profesorsko i učiteljsko osoblje srednjih i strukovnih školah i na učitelja kod kr. zemaljske kaznione u Lepoglavi. Nu na sve to osoblje protežu se ustanove ovoga zakona, u koliko se odnese na stanarinu. POGLAVJE IV. Zakljućne ustanove. §. 16. Stavljaju se izvan krieposti svi zakoni i propisi, koji stoje u protuslovju s ovim zakonom § n. Nazočni zakon stupa u život 1. srpnja 1893., a provedba istog povjerava se banu. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~~ 399 Prilog A. Čilio Vili razredi zemaljskih urednikali u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. 1 IIL IV. V. VL VII. VIII. PredPredVeliki Ođsjećni saTajnici zemaljske Perovodje kr. zesjedstojžupani. vjetnici medju vlade, medju Bjimi maljske vlade 1. nik nici kr. Viećnici njimi i zezemaljski šumarski razreda. stola vladnih kr. stola maljski vrnadzornici L razNadinžiniri. Račusedodjelah sedmohovni liečnik i reda. narski savjetnici. moza unurice. zemaljski šuPredstojnik statisProtustavnik i blarice tarnje Predmarski izvjetičkoga ureda. gajnici zemaljske poslove sjednik stitelj. Zemaljski nadzornik blagajne. zabogo-kr. sudGradjevni saza veterinarstvo. Arkivar. Obrtni štovje i benoga vjetnik. Računarski nad-nadzornik. nastavu stola u Ravnatelj račusavjetnik. Pristavi pomoćnih i za Zagrebu narskoga Predstojnik zemaljuredah kr. zemalj pravo-i kr. drureda. ske blagajne. ske vlade. , suđje. žavni ^Podžupani. Ravnatelj poEioćnih Županijski fizici. Pod-nadod-Školski naduredah kr. zemaljske Županijski šumarski pred-vjetnik. zornici za sredvlade. nadzornici I. razreda sjeđnik Podpređ-nje škole kod Županijski tajnici. Kotarski predstola sjednici zemaljske Ravnatelj križevač-stojnici. sedbanvlade. koga učilišta. Profesori srednjih i morice. skoga Kr. nadzorŠkolski nadzornici ačilištah. Predstola. nik zemaljskih za pučke škole kod Profesori učitelskih \ sjedkaznionah zemaljske vlade. školah. 1 1 nik Redoviti sveu-Izvanredni sveuči-Profesori i učitelji i bandlištni prohštni profesori. križevačkoga učilišt^i skoga fesori. Ravnatelji srednjih Tehnički nadzornik [ stola. Viećnici učilištah. grunto\nice kodkr. i banskoga stola. Ravnatelji učiteljzemaljske vlade. Predsjednici skih školah. Viećnici II. razreda , sudbenih stoRavnatelj obrtne sudbenoga stola. i lovah osim škole u Zagrebu. Kotarski sudci. . ! onoga u ZaRavnatelj gruntovViećnički tajnici 1 grebu. nice kod kr. zem. kr. stola sedmorice. Zamjenici kr. vlade. Tajnici banskoga ´ državnog nad-Viećnici I. razreda stola. i odvjetnika i sudbenoga stola. Zamjenici državnog 1 i kr. državni odPredsjednički tajnik odvjetnika I. razvjetnik u Zakr. stola sedmorice. reda. grebu. Kr. državni odvjetUpravitelji kr. kaz1 nici osim onoga u nionah. i Zagrebu. Ravnatelji pomoćnih 1 Ravnatelj kr. zeuredah kod stola maljske kaznione sedmorice! banskoga u Lepoglavi. stola. Profesor primaljstva. 1 i |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 400 — P r i I 0 fif A, Cinovni razredi zemaljskih^urednikah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. XL IX. X. Perovodje zemalj. vlade Inžinirski pristavi zem. II. razreda. Pristav stativlade. Računarski ojScijali. stičkoga ureda. Kulturni Oficijali zemalj. blagajne. inžieir. Povjerenik za vinoPristav kod zemaljskog gradarstvo i voćarstvo. In-arkiva. Oficijali pomoćnih žiniri zemaljske vJade. Rauredah zemaljske vlade čunarski revidenti. Pristavi (zemljorazteretnog ravnazemaljske blagajne. Prevoteljstva) II. i III. razreda. ditelj. Oficijali pomoćnih Kotar, pristavi II. razr. uredah zemalj. vlade (ze-Inžinirski pristavi kod komljorazteretnoga ravnateljtarskih oblastih. Šumarski stva) I. razreda. Županijpristavi! razreda i kotarski perovodja. Županijski ski šumari L razreda. Koinžiniri. Županijski školski tarski veterinari. Pristav nadzornici. Zemaljski šugospodarski i vrtlar krimarski nadzornici U razževačkoga učilišta. Pristav reda i županijski šumarski požežke ratarnice. nadzornici II. razr. Obrtni Pristav knjižnice sveupristav. Županijski veteričilištne II. razreda. Učinari. Kotarski pristavi I. telji srednjih učilištah. razreda. Kotarski liečnici. Sudbeni pristavi IL razUpravitelj uzorne pivnice. reda. Zamjenici državnog Profesor, učitelji i tajnik odvjetnika II. razreda. križevačkog učilišta. PriOficijali kod stola sedmostav sveučilištne knjižnice rice, banskoga stola i drI. razreda. Eavnatelj po-žavnoga nadodvjetničtva, žežke ratarnice. Ravnatelj gruntovničari II. razreda, vinogradarske i voćarske kućni učitelji i oficijali škole u Petrinji, Sveučili-kod kr. kaznionah. štni tajnik (kvestor), Profesori i učitelji učitelj, školah. Profesori i učitelji obrtne škole u Zagrebu. Profesori i učitelji srednjih učilištah. Profesori i učitelji nautičke škole u Bakru. Sudbeni pristavi I. razreda, tajnički pristavi banskoga stola. Zamjenici državnog odvjetnika II. razreda. Gruntovničari I. razreda. Upravitelji kr.kaznionah. Kućni liećnik i duhovnici kodkr. kaznionah. Pristavi pomoćnih uredah bansk. stola, ravnatelji pomoćnih ureda sudb. stolova. Pomoćnici (asistenti) računarskoga ureda i zem. blagajne. Odpravnik zem. blagajne i računarskoga ureda. Akcesista računarskoga ureda i akcesiste pomoćnih uredah kr. zemaljske vlade i kamenotiskari. Pisarnički oficijali kod županija. Pisarnički akcesiste kod kotarskih oblastih. Pisar zemaljskog arkiva. Kotarski šumari IL razreda. Gradjevni akcesiste. Asisenti za gospodarstvo i šumarstvo na križevačk. učilištu. Pisar križevačkoga učilišta. Sveučihštni pisari. Primalja na primaljskom učilištu. Oficijali nižega razreda kod stola sedmorice, banskoga stola i državnoga nadodvjetničtva. Oficijali sudbenih stolovah i državnih odvjetničtvah. Gruntovničari III. razreda. Kancelisti i tamničari (zapovjednik straže) kod sudovah, kr. državnih odvjetničtvah i kaznionah. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 15 <-- 15 --> PDF |
~ 401 Prilo g B. I I: k A li plaća h i stanarina h u III. do XL ci nov u om razred u uvršteni h u r e d n i k a h u i i ^ i ^ "—i a i « 1 > ! O -4-3 ! ^ IIL 1 IV. V. 1 1 3.000 2 2.600 1 2.400 1 VII. 2 2.200 o 1 O 2.000 1 i 1 1.800 1 VIIL 1.600 1.400 i O 1 1 1.300 IX. 2 1.200 3 1.100 1 1,000 X. 2 900 3 800 1 700 XL 2 600 i 3 500 k r a 1 j e v i n a h Hrvatskoj i Slavoniji. Stanarina a f o v i ii t i li: u Osiekn, Vai-aždinu, Belovani, Peutrinji, Oo:ulinu, Gospiću, Požegi, Mi- u Zagrebu svib ostalili trovici, Vukovara, Zemunu^ Karlovcu, mjestib Sisku i Sušaku 900 800 700 GOO 500 560 480 400 420 3G0 30O 350 300 250 280 240 200 175 245 210 160 210 180 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 402 Obrazloženje k osnovi zakona ob uredjenju berivah zemaljskih iirednikahslužbenikah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Beriva zemaljskih uređnikah i shižbenikah o kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji ostala su već od četrdeset godiiiah ovamo ili posve jednaka ili su pak povodom raznih preastrojstvah pojedinih granah službe sasvim neznatno povišena. Nije se ipak ni kod ovih preusfcrojstvah postupalo sistematično, tako, da sad ima izmedju raznih kategorijah činovničkih takovih razlikah glede iznosa berivah, koje se neđađu opravdati. Neda se poreći, da je nuždno i opravdano svesti visinu berivah činovničkih u neki sklad s vladajućimi potrebami života, s vriednošću truda, što ga činovnik ulaže za promicanje javnih posalah, s onimi troškovi, koji bijahu učinjeni, da se steče potrebita naobrazba, napokon sa službenim polo žajem činovnika i trajanjem njegova službovanja. Nuždno je to već s toga, što u nas oni, koji stupaju u stališ činovnički, u njem traže — malne bez iznimno — obskrbu za sav svoj život. Kako sad stvari stoje, ne može se uztvrditi, da beriva činovaikah samo s daleka odgovaraju zahtjevom gore razloženim, da ona stoje u nekom raz mjerju makar sa troškovi stečene više naobrazbe i službenim radom. Posliednjih dvadesetpet godinah, u dobi gospodarstvenoga napredka, po digle su se na neobičnu visinu ciene najnuždnijih životnih potriebštinah. Beriva nedotječu činovnikom s toga ni za to, da si uzmognu namaknuti najnuždnija sredstva za život, stališu njihovu primjeren. Dapače u mnogih ka tegorijah činovničkih nisu beriva, osobito za onoga, koji je otac obitelji, ništa drugo nego minimum privrede^ nuždan da se uzčuva mogućnost obstanka. Tečajem istoga dvadesetpetgodišta pako zahtjevalo se je sve to više od činovnikah. Potrebe države pomnožale su se, zadatci državne uprave u svih granah njezinih postali su sve to raznoličnijimi, sve to težimi, promet je sve to živah niji, oblasti dolaze sve to više u priliku, da odlučuju u upravnih poslovib i da sude, a posliedica je tomu, da od dana do dana sve to više i u pogledu ka kvoće i u pogledu kolikoće raste teretni posao državnih uređnikah. U istom razdobju pritegnuti su još k tomu činovnici i k razmjernomu pridonašanju javnih daćah. Oporezovanjem njihovih berivah smanjen im je dohodak. Poznata je povrh toga činjenica, da beriva, što ih urednici dobivaju od države, ne stoje ni u kakovu razmjerju s prihodom pripadnikah inih stališah, kod kojih se zahtjeva jednaka ili makar i donekle manja naobrazba uz po pri lici jednako teretno poslovanje. Tako uživaju n. pr. činovnici poduzećah prometnih i obrtnih, bankah,po sebnikah redovito mnogo veću naknadu za svoje službovanje. Malne svagdje imadu sada već i ovi činovnici pravo na obskrbu u starosti, često putah uz još |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 403 — povoljnije uvjete, nego li državni urednici, a kad´, poskoče ciene životnim potrebam, tad se a pravilu i beriva takovim činovnikom povisuju. Naprotiv državni urednik ostaje ii svakom slučaju, dok trgovac i obrtmk prema poslovnim konjunkturam ciene svojih proizvodah i robe povisuje, vezao na svoja stalna beriva, a izkljuCen je načelno od svake^ nuzgređne privrede., tako, da nm napram sve to većoj skupoći ne preostaje drugo, nego uzkratit sebi i obitelji svojo.) najnuždnije životne potrebe, ako neće da propadne. Nije s toga ni čudo, što se darovitiji a izvrstno naobražeai mladi ljudi nerado javljaju´;^za državnu službu ili što iz nje bježe, ćim im se pruži prilika naći inu privredu. Mnogi pako, koji su već duže vremena služili, nastoje da dodju u stanje mira, pak da tad nadju nuzgredne zaslužbe, nebi li tako uz svoju mirovinu došli do većega prihoda. Uz pritisak materijalne nužde ne može se urednik ni u stručnoj naobrazbi svojoj usavršivati. Često mu manjkaju sredstva za nabavu najpotrebitijih stručnih djelah, dapače ima slucajevah, gdje niži činovnik nije u stanju ni pristupit čitaonici kakovoj, jei= ne može namaknuti godišnje članarine. Nije se s toga čuditi, daje činovnik, tako loše materijalno postavljen, čim još pridodje bolest, slučaj smrti u ´obitelji ili ina kakova izvanredna nesgoda, prisiljen potražit vjeresiju. Tako obično pada u šake lihvaru, odatle potiče pak takav moralni pritisak usljed nedostojne ovisnosti, da se time često smanjuje ne samo sposobnost za rad, već i pouzdanost dužnikova,. Na dlanu leži, kako se time u pogibelj dovađjaju najhitniji interesi državne službe. Vlada opažava s njekom bojazni, kako velik dio slabo plaćenih urednikah pod pritiskom oskudice posiže za sredstvom, zakonito dopustivim, ter uzimlje predujmove na plaću, da doskoči časovicoj nuždi. Vlada te predujmove i dozvo- Ijuje, ali kako usljed znatnih odbitakah od tekućih berivah za povratak predujma, materijalno stanje takova urednika još oskudnije postaje, nije čudo, da se vrlo često odatle samo radja nova nužda. Tad se takav činovnik zadužuje kod bankah, šteđionicah, družtvah, uz vrlo teretne uvjete, zalaže na dugačak niz godinah velik dio svojih, berivah i uzimlje na vjeru nuždnu hranu za obitelj. A to nišu pojedini slučaji, dapače medju nižim činovničtvom iznimke su oni, koji su kadri redovito izlaziti sa svojimi berivi. Pošto ima razmjerno malo službenih mjestah s većimi berivi, nije uredniku lahko napredovati u službi do višega činovnoga razreda. Dapače i promak u viši plaćevni stupanj istoga činovnoga razreda po dosadanjih propisih zapinje često putah tako dugo, da urednik, uživajuć po desetak godinah neprestano ista beriva, mora sbilja izgubiti svaku ambiciju i dobru volju za vršenje svojih težkih dužnostih. Razumljivo je s toga, što su se neke kategorije činovnikah obratile na vladu i sabor s molbami, da jim se pomogne, a što su i u dnevnih listovih učestale tužaljke o nevoljnom stanju činovničkoga stališa. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 404 — Slični odnošaji i jednaka opažanja dovedoše već državnu uprava u svih zemljah monarkije, izuzam jedino ove kraljevine, do uvjerenja, da valja potaknuti zakonotvorne vlasti na nuždno preuređjenje i razmjerno povišenje uredničkih berivah, ter su u tom pravcu svagdje jur doneseni i u kriepost stupili odnosni zakoni- Za kraljevine" i zemlje zastupane u carevinskom vieću provedena je reforma u tom pravcu zakonom od 15, travnja 1873. (D. z. 1. broj 47.), u Ugarskoj usliedilo je pako preuređjenje zakonskim člankom IV. 1893., koji se kao zajednički ugarsko-hrvatski zakon odnosi i na sve činovnike u Hrvatskoj i Slavoniji, namještene kod zajedničkih ugarsko-hrvatskih oblastih. Od kad je potonji zakon stupio u kriepost, morala se je duboko osjećati velika nepravda, što- urednici hrvatsko-slavonski, koji službuju u trih strukah državne uprave, autonomiji ovih kraljevinah pridržanih, neuživaju još ni sad pogođnostib, koje zajednički zakon podieljuje već od dvijuh godinah ovamo njiho- vim sudrugovom, namještenim u onih strukah, koje su nagodbom povjerene rukovanju zajedničkih oblastih. Odatle je vlada crpila uvjerenje, da joj je neodkloniva dužnost odstraniti što skorije takovu anomaliju. Ovoj svrsi ima poslužiti predložena osnova zakona. Ona se oslanja u glavnih crtah na ustanove zajedničkoga članka IV. iz godine 1893. Gdje se je od toga zakonskoga članka osnova udaljila, učinjeno je to poglavito s obzirom nji slabija materijalna sredstva zemlje, koja vladu sile, da ostane donekle u tiesnijih granicah. S toga kod povišenja, odnosno preurepjenja plaćah nije uzet nikakav obzir na urednike uvrštene u VI. činovni razred i gore više. Vlada zna, da bi i u tih viših činovnih razredih bilo opravdano ili barem poželjno, da se izjednače beriva zemaljskih urednikah sa sistemom plaćevnom prihvaćenom u zajedničkom zakonu, ali mora ostaviti provedbu toga načela budućem povoljnijem vremenu, kad takovo povišenje izdatakah nebude na uštrb važnijim potrebam zemlje, koji se imadu iz autonomnoga budgeta namiriti. U Hrvatskoj i Slavoniji postavljeni su urednici VI. činovnoga razreda u ostalom u pravilu nešto povoljnije, nego li propisuje zajednički zakon, koji sistemizira za taj činovni razred dva plaćevna stupnja sa 2500 for. i 3000 for. napram kod nas običajnoj odmjeri od 2600 for. i 3000 for. Od ovoga pravila ima naravno kod nas i iznimakah s ođmjerom plaće od 2000 for. i 2400 for. kao za gradjevnoga savjetnika, neke nadzornike i ravnatelja računarskoga ureda. U ovoj osnovi smjera vlada pridržati za sve urednike VI. činovnoga razreda pravilno stupnjevanje berivah sa 2600 for. i 3000 for., i to s razloga, jer bi se prihvatom sistema zajedničkoga zakona odstupilo od glavne težnje ove reforme, da se položaj urednikom ima donekle poboljšati, a povrh toga i s obzirom na to, jer se vladi ne čini opravdanim, da bude izmedja najviše kategorije plaće Vn. činovnoga razreda, napram najnižoj VL, samo razlika od 100 for. Svakako sistemi plaćah bolje odgovara razmak od 200 for. izraedju obih |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 405 — spomenutih ciiiovnih razredah, što je u pođpiinom skladu sa sistemkacijom berivah VIIL i VIL činovnoga razreda. Vidi se osim toga i iz obrazložbe zajedničkoga zakonskoga članka IV. 1893., da se i u Ugarskoj osjeća, da je preaizko odmjerena plača VL čioovnomu razredu, jer vlada očito izjavljuje, da će nastojati doskočiti tomu manjku podieljivanjem funkcijonalnih doplatakah. Prihvativ tako u cielosti s iztaknutimi iznimkami plaćevnu šemu, valjanu sad za zajedničke činovnike, scieniia je vlada, da valja u osnovu preuzeti ter time uzakoniti po primjera zakonskoga članka IV. 1893. ona načela, po kojih se je istinabog kod nas uviek postupalo u pogledu doznake raznih beriva opredieljenja mjesta u činovnom razredu i t. d., nu sve to na temelju previšnjih riešenjah i raznolikih naredabah iz dobe neustavne. Činovnik u Hrvatskoj i Slavoniji imao je i po naših dosadanjih propisih svagda pravo na plaću i stanarinu, kao stalna beriva. Ova su beriva ipak odmjerena posebice za pojedine struke službe, povodom raznih organizacijah, ter se je tako, bez svakoga unutarnjega saveza, odmjerivalo raznolikih berivah za pojedine činovne razrede. Dapače u istom nadnevnom razredu ima u nekih granah službe po dva, a u drugih po tri plaćevna stupnja. Ima i takovih slučajevah, da je urednikom odmjerena plaća samo sa jednim stupnjem. Takav činovnik mora dakle godine i godine izlaziti s jednakim prihodom tako, da se neznatna njegova beriva diele na sve to više glavah, dok mu raste obitelj, a s njome i brige, kako da ju uzdrži. Primjerice ima kod sudbenih oblastih do 180 kancelistah i tamničarah XIL činovnoga razreda sa 500 for. plaće, koji — ne računajuć ovamo prijašnje vojničko službovanje — čame po 20—25 godinah uviek u istoj plaći, s vrlo neznatnom nadom na promak, jer se u sliedećem višem plaćevnom razredu samo 32 oficijala nalaze. Kod suđovah imaju urednici VIII. činovnoga razreda samo dva plaćevna stupnja sa 1200 for. i 1400 for., kotarski predstojnici pako, koji su u jednakom činovnom razredu, uživaju beriva u tri stupnja, sa 1200, 1400 i 1600 for. a. vr. Podvornici sudbenih stolovah imadu 400 for. plaće, a podvornici županijskih oblastih samo 300 for. SHčnih nejednakostih ima i više- Sad je vrieme, da se one odstrane jednoličnim sistematičnim ustanovljenjem berivah. U tu je svrhu po primjeru zajedničkoga zakona i u osnovi provedeno načelo, da je uvrštenju kojega urednika, na kojega se ovaj zakon odnosi, u stanoviti činovni razred posljedicom doznaka berivah, odmjerenih sistematično i jednolično, bez obzira na granu službe u kojoj služi. Dalnja je reforma ove osnove, da su u nižih činovnih razredih XL, X., IX, VIIL i VIL tri plaćevna stupnja. Tim će urednik, koj ostaje dugo u istom činovnom razredu, moći tečajem godinah nadati se makar nekoj poboljšici svojega fiaancijalnoga stanja. Za one |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 20 <-- 20 --> PDF |
~ 406 urednike, koji nisu s ostalim udruženi u kakav status, prihvaćeno je načelo, da se u viši plaćevni stupanj promiču od pet do pet godinah. Što se stanarine tiče, to je ona po dosadaojili zakonskih propisih bila za sve činovnike istoga činovnoga razreda i za svu zemlju u pravilu posve jednako odmjerena. Svagdanje izkustvo uči nas ipak, da su u raznih mjestih posve raznolike ciene stanovom, a obćenito, da nigdje ođmjera stanarine neodgovara skupoći stanovah. Za zemaljske urednike, tim je to nerazmjerje nepovoljnije, što njihovi drugovi a podjeđno konkurenti kod iznajmljivanja privatnih stanovah, t. j . činovnici kod zajedničkih oblastih kao i vojnički častnici, uživaju znatno veće stanarine. Trebalo je dakle prihvatit i u tom pogledu načelo zajedničkoga zakona, ter se pri odmjeri držati iznosah, ustanovljenih za zajedničke činovnike. S toga su podieljene stanarine u tri razreda prema mjestu službovanja, a za svaki pojedini činovni razred. U prvi razred, koj odgovara Il-gom zajedničkoga zakona, uvršten je samo glavni grad Zagreb, u drugi sjedišta županijskih oblastih i sudbenih stolovah, kao i neka ina veća mjesta^ gdje su notorno skuplji stanovi j u trećem su razredu napokon sva ostala mjesta. U glavnom gradu Zagrebu, gdje su od posljednjih dvadeset godina stanovi silno, malne na dvostruko poskupili, bit će dosta velika povišica stanarine. U ostalih dvih razredih neima napram sadašnjoj odmjeri stanarine znamenite poboljšice. Vlada scieni, da će svakako novo razredjenje stanarinah mnogo bolje odgovarati zahtjevom pravičnosti. Pitanje, po kojih se načelih ima odredjivati promak uređnikah istoga činovnoga razreda u viši plaćevni stupanj, moglo se je u osnovi riešiti dvojakim načinom. Ili je valjalo prihvatiti načelo, da svaki urednik u viši plaćevni stupanj ima bit promaknut, čim u nižem proboravi stanovito vrieme, recimo pet godinah, kako je to odredjeno za kraljevine i zemlje, zastupane u carevinskom vieću, ali pak imalo se je kao što je do sad kod nas kao i u Ugarskoj u porabi, promaknuće ovisnim učiniti ob izpražajenju dotičnoga mjesta, sisteraizirana u višem plaćevnom stupnju. Poglavito s obzirom na stalnost budgeta prihvaćeno je potonje načelo. Tako će se naime mnogo preciznije dati ustanoviti godišnja potreba za beriva, jer će se svake godine u autonomni proračun uvrstiti razmjerni broj mjestah pojedinih plaćevnih stupnjevah. A opravdan je prihvat toga načela i s toga, što je poželjno, da se u tako bitnoj točki odnošaji autonomnih uređnikah nerazlikuju od odnošajah zajedničkih činovnikah. Osnova ta oslanja se na događanju praksu u pogledu pitanja, kako imadu bit sastavljeni osobni statusi, po kojih će se ravnati promaknuće u više plaćevne stupnjeve. Vladi je ostavljeno, da potanke odredbe o tom naknadno izda. U zakon sam preuzete su najglavnije ustanove, koje sve polaze sa stanovišta, da činovnici sličnih službenih strukah, sa jednakom ili sličnom strukovnom |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 407 — naobrazbom imadu doć u jednu osobna skupinu, da se osigura po mogućnosti najpravičnije promaknuće u više plaćevne stupnjeve. Vladi se Bije činilo shođnioi, da i perovodno i pomoćno uredničko osoblje pojedinib ođjelah skupi n jedan ter isti veliki osobni status. Posljedica takovu postupku bila bi, da bi pero vodni urednici riedko kad došli do uživanja najviših plaćevuih stupnjevah nižih činovnih razredah. Manipulacionalni urednici, koji obično ostaju dugo u istom činovBom razredu, zapremili bi bez dvojbe malne sva mjesta u viših plaćevnih stupnjevih. U ovom razmatranju nalazi vlada opravdanje odnosnih ustanovah §. 13. osnove. Pošto se je pak tim u ovoj osnovi odstupilo od načela velikih osobnih statusah, koje je prihvaćeno u zajedničkom zak. članku IV.: 1893., morala je vlada pridržati i dosada kod nas valjanu ustanovu, da kraj nejednakoga broja svagda manji dio sistemiziranih mjestah ima da dodje u niži plaćevni stupanj. Prihvatom protivnoga, po urednike povoljnijega načela zajedničkoga zakona, to jest da veći broj dolazi u viši plaćevni stupanj, nastalo bi kraj malenih osobnih skupinah dosta znatno obterećenje zemaljskoga proračuna. Po primjeru zajedničkog zakona dokinut je XIL činovni razred, ter se svi odnosni urednici uvrštuju u XI. Beriva od VIL činovnoga razreda pak niže dolje, odmjerena su posve jednolično sa zajedničkim zakonom. U činovne razrede, dotično razmještenje uredničkih mjestah u pojedine činovne razrede, ne dira se ovom osnovom načelno ništa. U tom pogledu ostaju propisi dosadanjih organizatornih zakonah nepromjenjeni, samo što se u §. 13. predlažu s razloga pravičnosti neke neznatne preinake. Od gruntovničarah zahtjeva vlada bolje usposobijenje i stručnu naobrazbu, zasvjedočenu položenjem stroga izpita. Oni imaju brinut se za prevažno i s odgovornošću spojeno vodjenje javnih knjigah. Uzprkos tomu, vrlo je slabo za njih skrbljeno, onf su pače donekle u nepovoljnijem položaju nego činovnici manipulacionalni kod sudovah, većom stranom izsluženi podčastnici. Potonji urednici mogu naime ipak nadati se promaknuću u više činovne razrede, ima za njih u IX. činovnom razredu 11 mjestah, a u VIII. 2 mjesta sistemizirana. Gruntovničar po sadašnjem sustavu nemože doći dalje od X. činovnoga razreda. S toga je vlada prigodom ove obćenite reforme držala shodnim, da se od 80 gruntovničarah 12 mjestah uvrsti u IX. činovni razred, a od ostatka jedna polovica u X. druga pak u XI. Tim bi se donekle povratili k prijašnjoj organizaciji, jer su prije spojenja Krajine u građjanskom područja ravnatelji gruntovnih uredah kod sudbenih stolovah doista bili u IX. činovnom razredu. Vlada i sad pomišlja na to, da uvrsti one gruutovničare u IX. činovo^ razred, koji vode gruntovnicu kod sudbenih stolovah, a osim toga i kod kotarskih sudovah Zemun, Vukovar i Karlovac. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
408 U Ugarskoj razdieljeni su, mimogređ budi rečeno, gruntovnicari još u mnogo povoljnijem razmjerju u IX., X. i XL ciuovni razred. Osim toga predlaže se u osnovi, da se uzakoni i ostali faktično postojeći položaj ravnatelja gruntovnice kod kr. zemaljske vlade i tehničkog nadzornika gruntovnice kod kr. zemaljske vlade. Sastavak nove gruntovnice zahtjevat će, i nakon konačno obavljena posla, stalan nadzor, izpravljanje nacrtah i vodjenje evidencije o promjenah. Posao je prevažan i odgovoran. Urednici, koji sad obavljaju kod kralj. zemaljske vlade taj posao, uvršteni su na temelju previšnjega riešenja u Vll. odnosno VIII. činovni razred. Važnost agendah, o kojih se radi, opravdava po mnienju vlade predlog, da se i za buduće taj odnošaj .ustali. Što se tiče provedbe zakona, odnosno uvrštenja u pojedine plaćevne stupnjeve, to vlada smjera postupati tako, da po mogućnosti udioničtvuju naročito u nižih činovnih razredih svikolici urednici kod poboljšice. U VIL činovnom razredu podielila bi se n. pr. svim urednikom najniža beriva, dočim bi se u nižih činovnih razredih popunili stranom svi plaćevni stupnjevi, stranom, kao kod sudbenih nređnikah VIII. činovnoga razreda, dva niža plaćevna stupnja. Za konačnu provedbu zakona, pridržala si je vlada u prelaznoj ustanovi §. 13. osnove primjeran rok. U pogledu urednikah gradjevne struke, zahtjeva vlada u osnovi §. 14^ posebno, posve iznimno ovlaštenje. Kako je naime nuždno preustrojstvo gradjevne struke istom u stadiju predradnjah, potrajat će ipak neko vrieme, dok odnosna zakonska osnova bude podnesena, ustavno razpravljena i u život privedena. Nebi ipak bilo pravedno, da baš urednici gradjevne struke, koji su svi namješteni u nerazmjerno nizkih činovnih razredih, ostanu povodom ovako obćenite reforme malne beziznimno bez svake poboljšice. Vlada nije htjela ipak odmah sada, prije konačnoga preustrojstva te struke, predložit ovom osnovom zakona promaknuće gradjevnih urednikah u više činovne razrede. Scienila je, da će bit za sad dovoljno, da se podieli ovlast banu, da može dvojici nadinžinirah doznačiti plaću (ne i stanarinu) najnižega plaćevnoga stupnja VIII. činovnoga razreda. Ostalim inžinirom i inžinirskim pristavom pako doznačila bi se beriva đvijub viših plaćevnih stupnjevah dotičnoga činovnoga razreda. Pod ustanove ovoga zakona, u koliko se odnose na plaće, nebi po osnovi imali spadati urednici, profesori, učitelji i t. d. pobliže u §. 15. navedeni. Eazlog je tomu taj, što je ono uredovno osoblje, koje ima pravo na kviukvenija i osim toga stranom i na obskrbu nakon kraćega službovnoga vremena, i onako povoljnije postavljeno nego li ostali urednici. Liečnici su povrh toga u stanju pribavit si praksom nuzgređni dohodak, a toli zdravstvena struka koli struka šumarsko-tehnička preuredjene su istom nedavno posebnimi zakoni, u kojih je uzet opravdan obzir na faktične obstojnosti, tako da je dosta povoljno odmjerena plaća pojedinim kategoriam. Iz privitih iz |