DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 55 <-- 55 --> PDF |
441 Obzirom na ove pi-obitke za narod i državu jamačno <5e svaki razumniji nastojati, da 36 posjednici naših obćinskib suma sklonu na to, da se samo obavijanje strukovnoga gospodarenja u njibovim šumama prenese na šumsko-strukovno osoblje kot. oblasti. Savezna sa uredbom kr. kot, šumara jest i uredba kr. nadlugara. Isto, što vri jedi za kr, kot, šumare, da se nemaju zamijeniti sa današnjimi kot. šumarima, vrijedi i za kr, nadlugare, da se nemaju zamijeniti sa sadanjimi lugarima. Ti kr, nadlugar biti ce pomoćno osoblje kr. kot, šumarom u njihovoj šumsko-redarstvenoj službi, od nosno i u obavljanju strukovnoga gospodarenja u obć. šumama. Ako se danas traži u obde od lugara, da znadu više nego li štetočince hvatati, tim više se to mora tražit od kr. nadlugara, koji su oblastnl organi, te koji imadu biti desna ruka kr. kot. šu mara u izvršivanju njihovih mnogobrojnib i zamašnib zadaća. Dosljedno tomu odgovara i njihovu položaju, da ae od njih zahtjeva, da su za šumsko-strukovuu pomoćnu službu naobraženi. Zakonom od 16. siečnja 1894. ob uredjenju Šumarsko-strukovne službe te onim od 26. ožujka 1894. ob uredjenju strukovne uprave i šumskoga gospodarenja u šu mama, stojet5im pod osobitim javnim nadzorom, — znatno se je obogatila uprava u obce, a šumarska uprava napose. Na površinu od 7,391.052 jutara, koju zapremaju naše kraljevine, odpada 2,666,265 jutara na šume. Ta površina i obće poznate ko risti, koje imadu šume za narodno gospodarstvo, podkrepljuju bez ikakva posebna raz laganja navedenu tvrdnju o važnosti gornjib zakona u našim kraljevinama. Ustanove ovih zakona sastavljene su obzirom na izkustvo i poznavanje svih ob stojn6sti i Činjenica, te obzirom na narodno-gospodarstvene i upravne potrebe u zemiji Svrba im je, da se u prvom redu svim trim molbam upr. oblasti dodijeli potrebito šum, strukovno osoblje, koje ce pomagati upr. oblasti u onoj njihovoj obćenitoj zadaći da imadu vršiti šumsko-redarstveni nadzor u svim šumama; zatim da se pomoću Šumsko strukovnoga osoblja upr. oblasti uredi šumsko gospodarenje u šumama gradskih obćina u zakladnim i zaštitnim te dr. si. šumama; nadalje da samo obavljanje strukovnoga gospodarenja u Šumama gradskib i dr. obćina preuzme Šumsko-strukovno osoblje upr oblasti; te da se zamašne radnje oko poboljšanja šumskoga tla, a po tom i ostaloga tla, kao n. pr. kod uredjenja bujica, izruče šum. strukovnjakom. Kroz te svrhe bit će u buduće ne samo osiguran obstanak šuma, već će se uvesti i bolji odnošaji u od gojivanju i prihodu. Kod Šuma gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih, plemićkih, po^ voljenih i urbarskih obćina, te kod šumab zaklada, redova, manastira, zadužbina, na darbina i inih korporacija, stati će se na put propadanju te dotični posjednici prinukati da razborito gospodare, i tako ne samo šume sačuvaju za buduće potomstvo, već i seb zajamče stalan potrajan dohodak. Većina posjednika tih Šuma neumije niti iz daleka pravo cijeniti veliku obću narodnu važnost šuma, a usljed toga dobro će doći, Što je razširen uticaj upr. oblasti na strukovnu upravu i gospodarenje u tim Šumama, Kod sukromnib Suma moći će se sa dovoljnim osobljem^ koje će stajati na raspolaganje upravnim oblastim, sprečavati sukromni vlaatniei, da nezatiru svoje šume; a s druge strane osigurano je ustanovarai o šumam zaštitnim, slavljenim pod zabranu i obtere* ćenim šum. služnostima te o šutnam povjerba, dioničarskib, rudarskih i industrijalnib društava, da se u Šumama sukromnih vlastnika i razborito gospodari. Medjutim na sukromne vlastnike odpada šuma tek 740.135 jutara od navedene površine, a te su većim dijelom u rukama vlastelinstva, koja i onako u većini slučajeva razborito gospodare u svom vlastitom probitku. Nema većega neprijatelja šumam od nerazboritoga gospodarenja. To je naročito učestalo u posljednje doba kroz to, što promet sa koristnim drvljem sve više raste, a usljed toga i spremnost pustošiti šume sve jačom biva. S toga nam je dobro došlo sadauje uredjenje šumarske uprave jer će se time i zaprečiti prekomjerno izrabljenje šuma i unaprediti gojitba šuma, odnosno očuvati će se aadanjemu naraštaju i budu emu potomstvu jedno izd^,sno vrelo narodnoga bogatstva. K. |