DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 438
davnim krugovimn babsbiiržke monarkije. S mjesta se povedoše diplomatski pregovori.
Francezka se vlada dakako nije izjavila suglasnom sa Turrelovim predlogom, nu o tom
itta prije da odluci komora, a nema sumnje, da ovu mjeru smatra svaki Francez kao
nuždnu represiju proti vinskoj klauzuli austro-ugarsko-talijanskog trgovačkog iigovora.


Trg vačka komora u Osieku, a tako i razne druge korporacije preko Drave,
upozorile su na ozbiljnu pogibelj, koja prieti ovodržavnoj trgovini drva. Obz."


Različite viesti:


Bješitba kr, stola sedmorice. Dana 27. travnja ove godine proglašeni su
nakon provedene glavne razprave kod zagrebačkog sudbenog stola Stjepan i Mato V ečerin,
Breko Turčin i Franjo Jambrešie, seljaci iz Vidovca u obkrivimi zločinstva običnog umorstva , što su 17, siečnja o, g. u šumi „Vitlenici",
odnosno „Oštre", sporazumno napali i usmrtili lugara Tomu Fapca . Prva trojica osudjena
su svaki na 15 godinah, a četvrti na 12 godinali težke tamnice, pooštrene kod
sve Četvorice postom i samotnim zatvorom u mračnoj izbi na dan Čina, te da plate
zajednički s naslova odštete udovi ubijenog lugara Magdi Papec 500 for.


Osudjeni su uložili proti izrečenoj osudi žaobu ništovnu i priziv na visoki kralj,
stol sedmorice, nu isti je iaobe ništovne obtuženih zabacio^ a njihove prizive proti
odmjeri kazni odputio, te prvosudnn osudu u cielosti potvrdio. Ova osuda je osudjenim
proglašena i priobčena, te su ju prva trojica posve ravnodušno saslušali, dočim je
Franjo Jambrešić sudca iztražitelja uvjeravao, da je nevin. Osudjeni biti 6e odpračeni
u zemaljsku kaznionu n Lepoglavu.


Nova šumarska uprava. (Iz „Viestnika" županije virovitičke. Svršetak.) Iz
jiavedenoga vidimo, da je šumskim zakonom od 3. prosinca 1852. u savezu sa zakoaom
od 2G. ožujka 1894, ob uredjenju strukovne uprave i šumskoga gospodarenja u
Šumama, stoječim pod osobitim javnim nadzorom, — upravnim oblastim namijenjena
veoma važna zadača. Ne samo da imadu na sve šume paziti, da se u obće nezatiru i
nepustoše, dakle ne samo da imadu vršiti šumsko-redarstveni nadzor nad svimi sumarni,
več imadu u šumama gradskih i dr. občina neposredno, a u zakladnim i dr., te u zaštitnim
i dr. posredno rukovoditi šumsko gospodarenje, dapače može se zbiti, da u Šumama
od ovih posljednjih triju grupa mora upr. oblast sama obavljati strukovno gospodarenje


Za obavljanje ovih posala nebi bilo prama dpsadanjem uredjenju kod kot. oblasti
nikakvoga strukovnoga osoblja, kod žup. oblasti bio bi samo šum, pododjel u gospodarskom
odsjeku. (U zakonu od g. 1886. neima govora o ovakovom ustrojstvu, ved samo o
žup. nadsumarih Op. ur.) Prispodobimo li ovaj broj šumsko-strukovnoga osoblja, koji bi prama
dosadanjem uredjenju stojao upravnim oblastim na razpolaganje, sa onom zadačom, koja
je gornjimi zakonima tim oblastim namijenjena, to je viditi bez posebna razlaganja, da
upravne oblasti uz tako malen broj strukovnoga osoblja nebi nikako mogle zadovoljavati
dužnostim, koje su im nametnute šumskimi propisima. Da pako za izvršivanje i
provadjanje šumskih propisa upr. oblasti trebaju strukovnoga savjeta i šumsko-redarstvenoga
osoblja, o tom se dvojiti nemože, jer uspješno riješavanje spomenutih zadaća
svakako zahtjeva strukovno naobraženje.


Da se ti nedostatci uklone, stvoren je zakon od 22. siečnja 1894. ob uredjenju
Bumarsko-strukovne službe. Posto je ta služba večim dielom šumsko-gospodarstvene naravi,
to je uredjenje sprovedeno tako, da se šumsko-strukovna služba prilagodjuje postoječemu
upravnomu sustavu. Ovaj sustav dieli oblasti na tri molbe, naime na vrhovnu
nadzornu, srednju nadzornu, te najnižu neposrednu vlast. Tomu ustrojstvu odgovara i
ustrojstvo šumsko-strukovne službe^ te tako imademo šumsko-strukovno osoblje kod
vlade, županije i kod kofc. oblasti. Kod vlade ustrojen je posebni šumarski odsjek, ko