DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 51     <-- 51 -->        PDF

437 ~~


Sa drvarskog tržišta.


Francezka trgovina drva i prediog gosp, Turrela. Lanjske godine urodil


je vino u Francezkoj vanredno obiluo, pa je ta okolnost veoma povoljno djelovala n


poslovni promet sa dužicama. Kako javija austro-ngarska trgovačka komora u Pariz


povukla je Franeezka hrvatskih hrastovih dužica vise u lanjskoj godini, nego u ikakvo


drugoj godini zadnjega decenija, Francezki statistički podatci izkazuju, da je ovaj na


velevažni izvozni predmet zauzimao i lani gospoduju<5e mjesto na francezkom tržištu


Cielokupm uvoz Francezke iznašao je 157,515.240 klg, hrastovih dužica. Od te ko


ličine odpada na Austro-Ugarsku 130,307.433 klg., na Sjevero-amerieke sjedinjen


države 7^555,137 klg., na Belgiju 501.190 klg., na Rusiju 10.800, a ostalo se raz


djeljuje medju druge manje važne države. Prispodobimo li taj posljedak sa onim o


godine 1892., tad <5emo viđitij da se nas izvoz gotovo podvostručio. S tim uspjehom


mi možemo biti posvema zadovoljni, nu ipak nesmjemo pustiti s vida trajno rastuć


okretnost konkurencije. U tom pogledu zanima nas osobito utakmica Kiisije i sjevern


Amerike. Ruski izvoz ide preke Petrograda i Odese u Bordeanx, a govori se, da j


podolska hrastova duga dobra kao i hrvatska, samo što je puno lošije izradjena. Sje


verna Amerika, i to navlastito države Illinois, Ohio, Kentuck/, Missouri i Inđiaua po


buđjuje radi svoga bogatstva na drvu veliku pozornost. Kažu dapače, da Šume sam


države Indiana zauzimlju vec^i prostor, nego hrvatske i slavonske šume skupa.


Sad, kad su Amerikanci postali trajni i gjegurni dobavljači englezkoga tržišta, t
obskrbljuju dobrim dielom Afriku, Japan itd., počeli su obraćati pažnju i na Fran
cezku. Neki tvrde doduše, da se američke dužice mogu upotrebiti samo za bielo vino
dočim da za crna vina ima prednost hrvatska hrastova dužica, u kojoj ima dovoljno
treslovine, te koja daje vinu tamniju boju i neki osobiti okus. Osim toga kažu, da
američko drvo propušta tekučinu, da je dakle promočivo, nu za to je razmjerno jefti
nije i nešto bolje izradjeno nego naše.


Naši producenti nebi smjeli zaboraviti, kako je brzo u svoje doba bio iztisnu
koruški ariž od američkog Pitch pine-a. S toga valja svakako računati sa konkuren
cijom, koja u istina godimice napreduje, a jamačno nije daleko doba, kad Će sva ev
ropska tržišta dobavljati iz Amerike oajveči dio potrebitog im drva.


Mi smo več napomenuli, da je lani neobično mnogo naših dužica izvezeno u
Francezku. Tekuća godina ne pokazuje žalibože tako povoljnog uspjeha. Iz službenih
podataka, koji su pred nekoliko dana objelodanjeni, proizlazi, da je izvoz u prvom po
Iječu nazadovao, te se umanjio za dobru trečinu. Nu kad stvar pobliže promotrimo, t
uvažimo, daje naš izvoz prošle godine poskočio zbog preobiln e francezke ljetine
tad će nam se prikazati taj manjak samo relativno nepovoljan, pošto je upravo on za
bilježio normalnu visinu našega izvoza.


Za sada ne imamo dakle uzroka da se potužimo, ali ne znamo, što će biti u
buduće, ako franeezka komora usvoji prediog zastupnika Turrela .


Taj prediog teži, kako je poznato, za tim, da se za sve proveniencije iz habs
buržke monarkije dokine pogodovni carinski cienik, a u mjesto toga uvede obćenit
tarif; na poglavite pako proizvode imala bi se udariti prohibitivna carina. U
ovu za´inju skupinu spada naš najvažniji izvozni predmet -— drvo. Po današnjem po
godovnom cieniku plaća naše drvo i dužica 0´65 do 1*75 franaka carine, dočim bi se
po Turrelovu predlogu za drvo i daske imalo ubrati 10 franaka za svakih 100 klgr
To je s drugim riečima: ratn a carina , kojom nam se naprosto hoće zatvoriti vrata
francezkog tržišta drva. \/. toga sukoba mogla bi se dakako poroditi ozbiljna kriza za
naše industrijalce drva.


Turrel nije formalno podnesao svoga predloga, već ga je samo najavio, pa ipak
je izazvao veliku zabrinutost ne samo medju privatnim interesentima, nego i u mjero




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 438
davnim krugovimn babsbiiržke monarkije. S mjesta se povedoše diplomatski pregovori.
Francezka se vlada dakako nije izjavila suglasnom sa Turrelovim predlogom, nu o tom
itta prije da odluci komora, a nema sumnje, da ovu mjeru smatra svaki Francez kao
nuždnu represiju proti vinskoj klauzuli austro-ugarsko-talijanskog trgovačkog iigovora.


Trg vačka komora u Osieku, a tako i razne druge korporacije preko Drave,
upozorile su na ozbiljnu pogibelj, koja prieti ovodržavnoj trgovini drva. Obz."


Različite viesti:


Bješitba kr, stola sedmorice. Dana 27. travnja ove godine proglašeni su
nakon provedene glavne razprave kod zagrebačkog sudbenog stola Stjepan i Mato V ečerin,
Breko Turčin i Franjo Jambrešie, seljaci iz Vidovca u obkrivimi zločinstva običnog umorstva , što su 17, siečnja o, g. u šumi „Vitlenici",
odnosno „Oštre", sporazumno napali i usmrtili lugara Tomu Fapca . Prva trojica osudjena
su svaki na 15 godinah, a četvrti na 12 godinali težke tamnice, pooštrene kod
sve Četvorice postom i samotnim zatvorom u mračnoj izbi na dan Čina, te da plate
zajednički s naslova odštete udovi ubijenog lugara Magdi Papec 500 for.


Osudjeni su uložili proti izrečenoj osudi žaobu ništovnu i priziv na visoki kralj,
stol sedmorice, nu isti je iaobe ništovne obtuženih zabacio^ a njihove prizive proti
odmjeri kazni odputio, te prvosudnn osudu u cielosti potvrdio. Ova osuda je osudjenim
proglašena i priobčena, te su ju prva trojica posve ravnodušno saslušali, dočim je
Franjo Jambrešić sudca iztražitelja uvjeravao, da je nevin. Osudjeni biti 6e odpračeni
u zemaljsku kaznionu n Lepoglavu.


Nova šumarska uprava. (Iz „Viestnika" županije virovitičke. Svršetak.) Iz
jiavedenoga vidimo, da je šumskim zakonom od 3. prosinca 1852. u savezu sa zakoaom
od 2G. ožujka 1894, ob uredjenju strukovne uprave i šumskoga gospodarenja u
Šumama, stoječim pod osobitim javnim nadzorom, — upravnim oblastim namijenjena
veoma važna zadača. Ne samo da imadu na sve šume paziti, da se u obće nezatiru i
nepustoše, dakle ne samo da imadu vršiti šumsko-redarstveni nadzor nad svimi sumarni,
več imadu u šumama gradskih i dr. občina neposredno, a u zakladnim i dr., te u zaštitnim
i dr. posredno rukovoditi šumsko gospodarenje, dapače može se zbiti, da u Šumama
od ovih posljednjih triju grupa mora upr. oblast sama obavljati strukovno gospodarenje


Za obavljanje ovih posala nebi bilo prama dpsadanjem uredjenju kod kot. oblasti
nikakvoga strukovnoga osoblja, kod žup. oblasti bio bi samo šum, pododjel u gospodarskom
odsjeku. (U zakonu od g. 1886. neima govora o ovakovom ustrojstvu, ved samo o
žup. nadsumarih Op. ur.) Prispodobimo li ovaj broj šumsko-strukovnoga osoblja, koji bi prama
dosadanjem uredjenju stojao upravnim oblastim na razpolaganje, sa onom zadačom, koja
je gornjimi zakonima tim oblastim namijenjena, to je viditi bez posebna razlaganja, da
upravne oblasti uz tako malen broj strukovnoga osoblja nebi nikako mogle zadovoljavati
dužnostim, koje su im nametnute šumskimi propisima. Da pako za izvršivanje i
provadjanje šumskih propisa upr. oblasti trebaju strukovnoga savjeta i šumsko-redarstvenoga
osoblja, o tom se dvojiti nemože, jer uspješno riješavanje spomenutih zadaća
svakako zahtjeva strukovno naobraženje.


Da se ti nedostatci uklone, stvoren je zakon od 22. siečnja 1894. ob uredjenju
Bumarsko-strukovne službe. Posto je ta služba večim dielom šumsko-gospodarstvene naravi,
to je uredjenje sprovedeno tako, da se šumsko-strukovna služba prilagodjuje postoječemu
upravnomu sustavu. Ovaj sustav dieli oblasti na tri molbe, naime na vrhovnu
nadzornu, srednju nadzornu, te najnižu neposrednu vlast. Tomu ustrojstvu odgovara i
ustrojstvo šumsko-strukovne službe^ te tako imademo šumsko-strukovno osoblje kod
vlade, županije i kod kofc. oblasti. Kod vlade ustrojen je posebni šumarski odsjek, ko




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 439 —


jemu je na čelu šumarski strukovDijak \i svojstvu zem, izvjestitelja sa činom i naslovom
kr. odsječnoga savjetnika, a tomu su dodijeljeni kr. zem. §um. nadzornici I. i II.
razreda, kr. žum. pristavi I. razreda i kr. šum. vježbenici, Žup, oblasti dođieljuju se
kao šum. strukovnjaci kr. žup. šum, nadzornici I. ili IL razreda, te šum. vježbenici.
Kot. oblastim pako kr. kot. šumari I. ili II. razreda, kr, šum. vježbenici i kr. nadiugarl.
Niže šum. osoblje kod vlade i županija namje§ćivati <5e se prama potrebi, a iato tako
i sve osoblje kod kotarske oblasti.


Da bude žumarsko-strukovno osoblje podpuno odgovaralo toli važnim i mnogostručnim
zadac^am šumarsko-atrukovne službe, odredjeno je, da svaki mora svršiti viŠe
šum. učilište, te položiti izpit za samostalno vođjenje šum, gospodarstva. Prama tomu,
te jer imademo u Križevcima samo srednje šumarsko učilište, imati <5e se šumarska
obuka promjeniti tako, da ćemo s vremenom dobiti osoblje, kako ga zakon zahtjeva.
Oni Šumarski činovnicij koji su do sada bili u zemaljskoj službi, riješeni su kod svoga
prvoga imenovanja dužnosti, da izkažu kakovo osposobljenje; a oni, koji de tečajem
dalnjih deset godina želiti, da poluče službu kr, kot, šumara ili kr. šum. vježbenika,
imadu samo dokazati, da su svršili koje srednje šum. učilište, te položili ispit
za samostalno vođjenje šum. gospodarstva. — Medjutim ne samo da se traži osobito
osposobljenje za šumsko-strukovno osoblje, ve6 i za šumsko-pomoćno osoblje, naime za
kr. nadlugare se zahtjeva, da sa "a svoju službu osposobljeni, odnosno da su položili
ispit za lugarsku službu. Prednost kod popunjivanja nadlugarskih mjesta imadu izsluženi
podčastnici, a za položenje lugarskoga ispita opredieliti će im se primjereni rok.


Najvažnije u tom zakonu biti de za nas novo ustrojenje mjesta kod kr. kot,
oblasti, naime kr. kot. šumara, kr. šum. vježbenika i kr. nadlugara.. Tih do sada nije


bilo,
jer oni ^kot. šumari´´ i ^lugari", koje imademo, nisu drugo, nego sukromni strukovnjaci
i sukromno pomodno osoblje urb, obdina, nu koji inače stoje pod osobitim
propisima, i to prije svega s toga, što imade imovina urb. obdina kao pravna osoba u
, obde
stojati pod osobitim nadzorom državne vlasti, a zatim što je ta imovina šuma.
Prama naredbi od 4. ožujka 1871. br. 2144., kojom je bilo privremeno uredjeno
strukovno gospodarenje u urb. Šumama, imala je zem. vlada preko županije odnosno
preko žup. nadšumarskoga ureda rukovoditi strukovno gospodarenje u tim šumama,
dočim su posjednici urb, šuma prama obsegu svojih šuma bili obvezani, da si posebice
ili u zajednici sa posjednicima susjednih urb. šuma postave za samo obavljanje
strukovnoga gospodarstva „obćinske šumare". Na tom nije ništa promienjeno zakonom
od 15. studenoga 1874., kojim su na mjesto kotara uvedene podžupanije, jer su jednoj
podžupaniji u stanovitom obsegu dodieljeni i neki poslovi županije, a medju timi
ostao je i žup. nadšumarski ured. Zakonima od 15. veljače 1886., kojimi su opet uzpostavljene
županije i kotari, prešlo je djelovanje žup. nadšumarskih ureda na žup.
oblasti odnosno na žup. upr, odbore. Okolnost, što je žup. nadšumarski ured kao samostalni
odjei županije prestao g. 1880. bitisati, te je postao sastavni dio žup. oblasti;
te okolnost, što su stvorene kotarske oblasti kao najniža i neposredna vlast, zahtjevaše,
da se medju „obd. šumarima" i medju županijama uzpostavi neka bliža službena sveza.
To je postignuto na način, da su ovi šumari g. 1886. vet^im dielom po žup. oblastima
zaisto i dodieljeni kot. oblastim kao t. zv. ^kotarski šumari". Medjutim time im
nije njihov djelokrug razširen, ved su i nadalje mogli vršiti samo strukovno gospoda


renje
u sumama urb. obdina, odnosno bili su samo sukromni strukovnjaci urb. obdina,
a kot. Šumari nazivani su za to, jer je njihov §umsko-upravni kotar sastojao iz područja
više obdina, kako je to spomenuta privremena naredba propisivala. Ovi Šumari
ostat de i nadalje sukromni strukovnjaci urb. obdina, odnosno Šume urb. obdina ostat
de i nadalje pod ovimi šumarima kao sukromnimi atrukovnjacima; a tek onda postati
de ovi šumari kr, kot. Šumari, odnosno kot. oblasti preuzeti de tek onda samo obavljanje
strukovnoga gospodarstva u Šumama urb. obdina, ako si nebi urb. posjednici u


ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 440
vrieme izabrali svoga šumara za slučaj, da ga nemaji^ ili da se mjesto aadašnjega isprazni;
nadalje ako si u vrieme nestvore gospodarstvene osnove ili programa za napredno
strukovno šumsko gospodarenje; ili ako nebi njihovo šumsko gospodarenje odgovaralo
prama postojećim propisom koristi šume ili koristi prihoda ; te napokon ako
bi to ovlaštenici sami zaključili. U tim slučajevima, kada bi samo obavljanje strukovnoga
gospodarenja prešlo u ruke kr, kot oblasti, imali bi ovlaštenici doprinašati razmjeran
prinos npr. oblastim za kr. kot. šumare i ostalo šumarsko osoblje kot. oblasti.


Šumsko-strukovnomu osoblju upravnih oblasti u obt^e jest prama zakonu zadaćom:
da oblastim davaju strukovne savjete i predlažu predloge glede izvršivanja šumskoredarstvenoga
nadzora, te glede provadjanja propisa, tičudih se Šumarstva i lova ; da
promiču gojitbu šuma proučavanjem onih vlastnika šuma, kojim bi uputa ili pouka
trebala ; da potiču, da se izdavaju naredbe i odredbe, koje bi mogle služiti unapredjenju
šumarskih prilika; da upravljaju i provađjaju radnje oko uredjenja bujica i
sličnih poeala, tiČudih se poboljšanja šum. tla; napokon da sami obavljaju strukovno
gospodarenje u šumama gradskim i dr. obdina, ako bi to vlastnici šuma zaključili ili
ako bi za to nastala potreba. To je napose zađača i Šumsko-strukovnomu osoblju kr.
kot. oblasti, osim što šume gradskih obdina te šume turopoljskih obdina, obzirom na
svoj inaki položaj u upravnom sustavu, spadaju pod neposredni vrhovni nadzor zem.
vlade, isto tako kod šuma imovnih krajiških obdina, koje imadu svoje posebno uredjenje
u zak. od 8. lipnja 1877., 15. lipnja 1873. i u dr., te koje u obde nespadaju
pod sadašnje novo uredjenje, vrši zem, vlada neposredni vrhovni nadzor.


Iz te zađade viditi je, da nede biti potrebno u svakom kotaru kr. kot. Šumare
namjestiti. Tako bi u bivšoj vojnoj krajini bili skroz suvišni, jer tamo pripadaju malo
ne sve šume ili imovnim obdinam ili državnom eraru. Šume drž. erara stoje ved i
onako u javnoj upravi, a šume imovnih obdina imadu skroz dobro uredjenu vlastitu
strukovnu šum, upravu, te nad njima vrši nadzor i rukovodi upravu neposredno zem.
vlada. Nu i tu de se a vremenom mjestimice namjestiti, kada bude stvoren zakon proti
bujicama ili drugi propisi o zamašnim šum. radnjama : ili tamo, gdje imadu mjestne
zajednice (ne kao krajiške imovne obćine) u dovoljnoj površini šumom obraštenib pašnjaka,
— Isto tako nede se u bivšem gradjanskom dielu svigđje namjestiti, ved de
se to ravnati prama obsegu djelokruga, koji bi mogli imati u pojedinom kotaru. Naročito
odvisi taj obseg djelokruga od toga, da li de gradske i dr. obdine povjeriti samo
obavljanje strukovnoga gospodarenja u svojim Šnmama šum. strukovnomu osoblju kot.
oblasti. Da će to naše obćine učiniti, to se sa sigurnošću pr edmnie v a,
jer de to biti od koristi za državu, obdine, sadanje kot. šumare i
za samo šumsko gospodarstvo. Za izvršivanje šumsko-redarstvene službe, koja
pada na teret kot. oblasti, te za samo obavljanje strukovnoga gospodarstva u obd.
šumah. koje spada na teret obdina, potrebito bi bilo u slučaju, kada nebi ove povjerile
samo obavljanje strukovnoga gospodarenja u svojim šumama šum, strukovnomu osoblju
kot. oblasti, dvostruko Šum. strukovno osoblje, a povjere li kot, oblastim, obavljati de
oba posla jedno osoblje. Time de se smanjiti teret u novčanom pogledu i za državu i
za dotične obdine, a naročito smanjiti de se teret za obdine u onom pogledu, Što
zemlja preuzimlje umirovljenje, te obskrbu udova i sirotčadi kr. kot, šumara i ostaloga
osoblja. Nadalje okoristilo bi se kroz to i samo šumsko gospodarenje i u sadanjoj provedbi
novoga zakona i u budućem izvršivanju šumskih propisa, jer o tom neima
dvojbe, da će dotične šume pod obavljanjem strukovnoga gospodarstva kotar, oblasti
bolje napredovali, nego li bi to inače kroz rascjepkanost osoblja ; kao što opet nema
dvojbe, da će šumsko-redarstvenu službu modi kotarske oblasti uspješnije vršiti sa sadanjimi
kotarskimi šumarima, jer ti ne samo da ved poznadu šumske odnošaje u stanovitom
kotaru, nego su već i upućeni u službovanje kod kot. oblasti. I sadanji kotar.
šumari okoristiti će se time, jer će postići primjerenu plaću i nadu na promaknude.




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 55     <-- 55 -->        PDF

441


Obzirom na ove pi-obitke za narod i državu jamačno <5e svaki razumniji nastojati, da
36 posjednici naših obćinskib suma sklonu na to, da se samo obavijanje strukovnoga
gospodarenja u njibovim šumama prenese na šumsko-strukovno osoblje kot. oblasti.


Savezna sa uredbom kr. kot, šumara jest i uredba kr. nadlugara. Isto, što vri
jedi za kr, kot, šumare, da se nemaju zamijeniti sa današnjimi kot. šumarima, vrijedi
i za kr, nadlugare, da se nemaju zamijeniti sa sadanjimi lugarima. Ti kr, nadlugar
biti ce pomoćno osoblje kr. kot, šumarom u njihovoj šumsko-redarstvenoj službi, od
nosno i u obavljanju strukovnoga gospodarenja u obć. šumama. Ako se danas traži u
obde od lugara, da znadu više nego li štetočince hvatati, tim više se to mora tražit
od kr. nadlugara, koji su oblastnl organi, te koji imadu biti desna ruka kr. kot. šu
mara u izvršivanju njihovih mnogobrojnib i zamašnib zadaća. Dosljedno tomu odgovara
i njihovu položaju, da ae od njih zahtjeva, da su za šumsko-strukovuu pomoćnu službu
naobraženi.


Zakonom od 16. siečnja 1894. ob uredjenju Šumarsko-strukovne službe te onim
od 26. ožujka 1894. ob uredjenju strukovne uprave i šumskoga gospodarenja u šu
mama, stojet5im pod osobitim javnim nadzorom, — znatno se je obogatila uprava u
obce, a šumarska uprava napose. Na površinu od 7,391.052 jutara, koju zapremaju
naše kraljevine, odpada 2,666,265 jutara na šume. Ta površina i obće poznate ko
risti, koje imadu šume za narodno gospodarstvo, podkrepljuju bez ikakva posebna raz
laganja navedenu tvrdnju o važnosti gornjib zakona u našim kraljevinama.


Ustanove ovih zakona sastavljene su obzirom na izkustvo i poznavanje svih ob
stojn6sti i Činjenica, te obzirom na narodno-gospodarstvene i upravne potrebe u zemiji
Svrba im je, da se u prvom redu svim trim molbam upr. oblasti dodijeli potrebito
šum, strukovno osoblje, koje ce pomagati upr. oblasti u onoj njihovoj obćenitoj zadaći
da imadu vršiti šumsko-redarstveni nadzor u svim šumama; zatim da se pomoću Šumsko
strukovnoga osoblja upr. oblasti uredi šumsko gospodarenje u šumama gradskih obćina
u zakladnim i zaštitnim te dr. si. šumama; nadalje da samo obavljanje strukovnoga
gospodarenja u Šumama gradskib i dr. obćina preuzme Šumsko-strukovno osoblje upr
oblasti; te da se zamašne radnje oko poboljšanja šumskoga tla, a po tom i ostaloga
tla, kao n. pr. kod uredjenja bujica, izruče šum. strukovnjakom. Kroz te svrhe bit
će u buduće ne samo osiguran obstanak šuma, već će se uvesti i bolji odnošaji u od
gojivanju i prihodu. Kod Šuma gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih, plemićkih, po^
voljenih i urbarskih obćina, te kod šumab zaklada, redova, manastira, zadužbina, na
darbina i inih korporacija, stati će se na put propadanju te dotični posjednici prinukati
da razborito gospodare, i tako ne samo šume sačuvaju za buduće potomstvo, već i seb
zajamče stalan potrajan dohodak. Većina posjednika tih Šuma neumije niti iz daleka
pravo cijeniti veliku obću narodnu važnost šuma, a usljed toga dobro će doći, Što je
razširen uticaj upr. oblasti na strukovnu upravu i gospodarenje u tim Šumama, Kod
sukromnib Suma moći će se sa dovoljnim osobljem^ koje će stajati na raspolaganje
upravnim oblastim, sprečavati sukromni vlaatniei, da nezatiru svoje šume; a s druge
strane osigurano je ustanovarai o šumam zaštitnim, slavljenim pod zabranu i obtere*
ćenim šum. služnostima te o šutnam povjerba, dioničarskib, rudarskih i industrijalnib
društava, da se u Šumama sukromnih vlastnika i razborito gospodari. Medjutim na sukromne
vlastnike odpada šuma tek 740.135 jutara od navedene površine, a te su većim
dijelom u rukama vlastelinstva, koja i onako u većini slučajeva razborito gospodare u
svom vlastitom probitku.


Nema većega neprijatelja šumam od nerazboritoga gospodarenja. To je naročito
učestalo u posljednje doba kroz to, što promet sa koristnim drvljem sve više raste, a
usljed toga i spremnost pustošiti šume sve jačom biva. S toga nam je dobro došlo sadauje
uredjenje šumarske uprave jer će se time i zaprečiti prekomjerno izrabljenje
šuma i unaprediti gojitba šuma, odnosno očuvati će se aadanjemu naraštaju i budu
emu potomstvu jedno izd^,sno vrelo narodnoga bogatstva. K.