DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 51 <-- 51 --> PDF |
437 ~~ Sa drvarskog tržišta. Francezka trgovina drva i prediog gosp, Turrela. Lanjske godine urodil je vino u Francezkoj vanredno obiluo, pa je ta okolnost veoma povoljno djelovala n poslovni promet sa dužicama. Kako javija austro-ngarska trgovačka komora u Pariz povukla je Franeezka hrvatskih hrastovih dužica vise u lanjskoj godini, nego u ikakvo drugoj godini zadnjega decenija, Francezki statistički podatci izkazuju, da je ovaj na velevažni izvozni predmet zauzimao i lani gospoduju<5e mjesto na francezkom tržištu Cielokupm uvoz Francezke iznašao je 157,515.240 klg, hrastovih dužica. Od te ko ličine odpada na Austro-Ugarsku 130,307.433 klg., na Sjevero-amerieke sjedinjen države 7^555,137 klg., na Belgiju 501.190 klg., na Rusiju 10.800, a ostalo se raz djeljuje medju druge manje važne države. Prispodobimo li taj posljedak sa onim o godine 1892., tad <5emo viđitij da se nas izvoz gotovo podvostručio. S tim uspjehom mi možemo biti posvema zadovoljni, nu ipak nesmjemo pustiti s vida trajno rastuć okretnost konkurencije. U tom pogledu zanima nas osobito utakmica Kiisije i sjevern Amerike. Ruski izvoz ide preke Petrograda i Odese u Bordeanx, a govori se, da j podolska hrastova duga dobra kao i hrvatska, samo što je puno lošije izradjena. Sje verna Amerika, i to navlastito države Illinois, Ohio, Kentuck/, Missouri i Inđiaua po buđjuje radi svoga bogatstva na drvu veliku pozornost. Kažu dapače, da Šume sam države Indiana zauzimlju vec^i prostor, nego hrvatske i slavonske šume skupa. Sad, kad su Amerikanci postali trajni i gjegurni dobavljači englezkoga tržišta, t obskrbljuju dobrim dielom Afriku, Japan itd., počeli su obraćati pažnju i na Fran cezku. Neki tvrde doduše, da se američke dužice mogu upotrebiti samo za bielo vino dočim da za crna vina ima prednost hrvatska hrastova dužica, u kojoj ima dovoljno treslovine, te koja daje vinu tamniju boju i neki osobiti okus. Osim toga kažu, da američko drvo propušta tekučinu, da je dakle promočivo, nu za to je razmjerno jefti nije i nešto bolje izradjeno nego naše. Naši producenti nebi smjeli zaboraviti, kako je brzo u svoje doba bio iztisnu koruški ariž od američkog Pitch pine-a. S toga valja svakako računati sa konkuren cijom, koja u istina godimice napreduje, a jamačno nije daleko doba, kad Će sva ev ropska tržišta dobavljati iz Amerike oajveči dio potrebitog im drva. Mi smo več napomenuli, da je lani neobično mnogo naših dužica izvezeno u Francezku. Tekuća godina ne pokazuje žalibože tako povoljnog uspjeha. Iz službenih podataka, koji su pred nekoliko dana objelodanjeni, proizlazi, da je izvoz u prvom po Iječu nazadovao, te se umanjio za dobru trečinu. Nu kad stvar pobliže promotrimo, t uvažimo, daje naš izvoz prošle godine poskočio zbog preobiln e francezke ljetine tad će nam se prikazati taj manjak samo relativno nepovoljan, pošto je upravo on za bilježio normalnu visinu našega izvoza. Za sada ne imamo dakle uzroka da se potužimo, ali ne znamo, što će biti u buduće, ako franeezka komora usvoji prediog zastupnika Turrela . Taj prediog teži, kako je poznato, za tim, da se za sve proveniencije iz habs buržke monarkije dokine pogodovni carinski cienik, a u mjesto toga uvede obćenit tarif; na poglavite pako proizvode imala bi se udariti prohibitivna carina. U ovu za´inju skupinu spada naš najvažniji izvozni predmet -— drvo. Po današnjem po godovnom cieniku plaća naše drvo i dužica 0´65 do 1*75 franaka carine, dočim bi se po Turrelovu predlogu za drvo i daske imalo ubrati 10 franaka za svakih 100 klgr To je s drugim riečima: ratn a carina , kojom nam se naprosto hoće zatvoriti vrata francezkog tržišta drva. \/. toga sukoba mogla bi se dakako poroditi ozbiljna kriza za naše industrijalce drva. Turrel nije formalno podnesao svoga predloga, već ga je samo najavio, pa ipak je izazvao veliku zabrinutost ne samo medju privatnim interesentima, nego i u mjero |