DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 41     <-- 41 -->        PDF

427 —


529-67 X 0-76229,


da je A B ^= 602´71 liiet. dug, cime ie gore stavljena


0-615991
zadaća riešena*.


Iz ovo njekoliko primjera vidi se, da se mogu trigonometrijske zadaće
lasno i pomoću priležećih tabela riešavati, ter da se naprema stepenu točnosti,
kog sama radoja zahtieva, može opredieliti broj decimala. U ovdje riešenih primjerih
svuda je računano sa iunkcijama na 5 đesetinskili mjesta, nu ako se
neradi o velikih distancija, mogu se uzeti samo 3 desetinska mjesta (na pr.
kod odaljenostih do 300 met.) osobito onda, ako sama radnja nezahtieva osobite
točnosti.


Imade jošte mnogo raznih geođetičkih zadataka, koji se u stanovitih slučajevih
dadu mnogo laglje riesavati trigonometrijskim putem, nego li inim kojim.
Glavna svrha ovoj radnji bila je samo nakana, da se razjasni, kako se mogu
riesavati razni trigonometrijski zadatci, a da se goniometrijske funkcije nelogarithmuju,
pa pošto se većina geodetičnih zadataka dade svesti na ovdje razriešene
primjere, to će nam biti drago, ako smo kojemu od gg. praktičara ovom
radnjom poslužiU. D. K.


Ouercus rubra (amerikanski crveni hrast).


u „šumarskom listu" za mjesec srpanj t. g. (str. 334.) donesena je po
njemačkih izvorih viestica o amerikanskom crvenom hrastu, te su pohvaljena i
njegova svojstva, pa je preporučeno, da bi ga bilo vriedno u šumah razploditi.


Ta viestica daje mi povoda, da nekoja ob ovom hrastu priobćim, u koliko
bi on za naše šume vriedio, jer mi je ovaj hrast iz naših predjela već odavna
poznat, 0 kojem sam jedan članak i u „Šumarskom listu" godine 1889. donio,
a sad mu donašam i sliku žira u naravnoj veličini, kako kod nas raste.


* Starija gg. sudrugovi sjećati dese s naše domaće strukovne „Almae", a iz đjaSkili dana,
da smo slični zadatak: (mjerenje odaljenoati izmedju tornjevah rimo-kat. i grko-kat, crkve u
Križevcih, sa temeljnice osnovane na briegu iznad ratarnieke bašce rieSavali, naravno
uz logarithmovanje ovim načinom: Nakon Sto je izmjerena temeljnica D C, mjereni
bjehu kutevi C i D u svrhu, da se ustanove kutevi A i B po onoj, da je i A =^=:
180—(C + D). Iza toga označene su kratkoće radi stranice A C=:=h, C B^^^^^b,
C D zr-^ c, pa su za pronadjenje b, odnosno b´ postavljani sljede(5i omjeri, b: c =^
sin D: sin A, iz toga:
c. sin D Ig c Ig sin D » ^^ .
br-.---^ — =:=^--lg b=^^ ~~——— =z=r^lg c-^l g siu D—ig siu A. Pošto je
sin A Ig sin A
sličnim omjerom pronadjen i b´^ postavljena je za izraČunanje odaijenosti A B sliedeća
jednačba :


X3 -^.z. b^ _[-. b´2 _ 2 bb^ C08 C. Uredn.