DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 390 — Stenografski zapisiiik LXXVL sjednice sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, držane dne 18. srpnja 1894. {Focetal sjednice u 10 satiJi S5 easovah.) Predsjednik: Vaso Gjurgjević Bilježnik; Konrad Filip. Od strane kr. zemalj. vlade prisutni: preuzv. g. ban Dragutin Khuen- Hedervary, presvj. gg. odjebi predstojnici: Dane tanković, Vjekoslav Klein i dr. Izidor Kršnjavi. Predsjednik (zvoni): Sjednica počima. Nakon dovršene specialne razprave o zakonskoj osnovi o povišenju berivah autonomn. činovnikah progovara: Predsjednik: Time je specijalna debata zavroena, te se prelazi na razpravu ob izvješću odbora za bogoštovje i nastavu o osnovi zakona, kojom se preinačuje §. 9. zakoaa od 21. siečoja 1887. o preustrojstva kr, gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih. Molim g. bilježnika, da izvoli pročitati izvješće odborovo zajedno sa osnovom zakona, kojim se preinačuje §. 9. zakona od 21. siečnja 1877. o preustrojstvu kr. gospodarskog učilišta u Križevcih. Bilježnik Josip Milian: (čita prilog 31. i 27.). Predsjednik: Započima glavna razprava. Gospoda, koja će govoriti za predlog odborov, neka se izvole upisati dati kod g. bilježnika Lobmajera, a gospoda, koja će govoriti proti predlogu odbora, kod g. bilježnika Miljana. Rieč ima g. izvjestitelj. Izvjestitelj dr, Tomo Maretić: Visoki sabore! Poznato je, kako su daleko sve nauke napredovale i da za život nije danas više dosta u školama onoliko gođinah, koliko je nekada bilo dosta. Zato vidimo, da se svuda, pak i kod nas povisuju tečaji mnogim školama, jer se uvidja, da je nedostatan broj razredah, koji je bio do sada. Tako n, pr. za preparandiju bila su prije 30 godinah dostatna dva tečaja, poslije povišeno je na. tri tečaja, a danas imade i 4. tečaj. Tako isto za farmaceute tražilo se je prije kratkoga vremena 4 gimnazijska ili realna razreda, a danas se traži 6 razredah. Sličnih primjerah mogli bi navesti i iz naše domovine i kod drugih narodah. Pak taj napredak nauka sa svojimi utjecaji nije mogao minuti ni križevačkoga gospodarsko-šumarskoga zavoda, a nije se mogao tim manje, jer su gospodarstvo i šumarstvo takove struke, koje su vrlo razgranjene. Gospodarstvo i šumarstvo stoje u najbližem doticaju sa prirodnimi naukami, a te su upravo divovskim korakom napredovale i napreduju još uviek. |