DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1894 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 404 —


Slični odnošaji i jednaka opažanja dovedoše već državnu uprava u svih
zemljah monarkije, izuzam jedino ove kraljevine, do uvjerenja, da valja potaknuti
zakonotvorne vlasti na nuždno preuređjenje i razmjerno povišenje uredničkih
berivah, ter su u tom pravcu svagdje jur doneseni i u kriepost stupili
odnosni zakoni-


Za kraljevine" i zemlje zastupane u carevinskom vieću provedena je reforma
u tom pravcu zakonom od 15, travnja 1873. (D. z. 1. broj 47.), u Ugarskoj
usliedilo je pako preuređjenje zakonskim člankom IV. 1893., koji se kao
zajednički ugarsko-hrvatski zakon odnosi i na sve činovnike u Hrvatskoj i Slavoniji,
namještene kod zajedničkih ugarsko-hrvatskih oblastih.


Od kad je potonji zakon stupio u kriepost, morala se je duboko osjećati
velika nepravda, što- urednici hrvatsko-slavonski, koji službuju u trih strukah
državne uprave, autonomiji ovih kraljevinah pridržanih, neuživaju još ni sad
pogođnostib, koje zajednički zakon podieljuje već od dvijuh godinah ovamo njiho-
vim sudrugovom, namještenim u onih strukah, koje su nagodbom povjerene
rukovanju zajedničkih oblastih.


Odatle je vlada crpila uvjerenje, da joj je neodkloniva dužnost odstraniti
što skorije takovu anomaliju.


Ovoj svrsi ima poslužiti predložena osnova zakona. Ona se oslanja u
glavnih crtah na ustanove zajedničkoga članka IV. iz godine 1893. Gdje se je
od toga zakonskoga članka osnova udaljila, učinjeno je to poglavito s obzirom
nji slabija materijalna sredstva zemlje, koja vladu sile, da ostane donekle u
tiesnijih granicah. S toga kod povišenja, odnosno preurepjenja plaćah nije uzet
nikakav obzir na urednike uvrštene u VI. činovni razred i gore više.


Vlada zna, da bi i u tih viših činovnih razredih bilo opravdano ili barem
poželjno, da se izjednače beriva zemaljskih urednikah sa sistemom plaćevnom
prihvaćenom u zajedničkom zakonu, ali mora ostaviti provedbu toga načela
budućem povoljnijem vremenu, kad takovo povišenje izdatakah nebude na uštrb
važnijim potrebam zemlje, koji se imadu iz autonomnoga budgeta namiriti.


U Hrvatskoj i Slavoniji postavljeni su urednici VI. činovnoga razreda u
ostalom u pravilu nešto povoljnije, nego li propisuje zajednički zakon, koji
sistemizira za taj činovni razred dva plaćevna stupnja sa 2500 for. i 3000 for.
napram kod nas običajnoj odmjeri od 2600 for. i 3000 for.


Od ovoga pravila ima naravno kod nas i iznimakah s ođmjerom plaće od
2000 for. i 2400 for. kao za gradjevnoga savjetnika, neke nadzornike i ravnatelja
računarskoga ureda.


U ovoj osnovi smjera vlada pridržati za sve urednike VI. činovnoga razreda
pravilno stupnjevanje berivah sa 2600 for. i 3000 for., i to s razloga, jer
bi se prihvatom sistema zajedničkoga zakona odstupilo od glavne težnje ove
reforme, da se položaj urednikom ima donekle poboljšati, a povrh toga i s obzirom
na to, jer se vladi ne čini opravdanim, da bude izmedja najviše kategorije
plaće Vn. činovnoga razreda, napram najnižoj VL, samo razlika od 100
for. Svakako sistemi plaćah bolje odgovara razmak od 200 for. izraedju obih