DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 4     <-- 4 -->        PDF

ne pristaje uz mnienje Ebermajerovo glede postanka, odnosno uzroka bolesti
„Kieferuschutte" — opadanje borovih četinja —, nego se pridnižaje mnienju
Goppertovu, da tu bolest prouzrocuje grib Hjsterium pinastri.*


Što se opisa našega hrasta tiče, to moram spomenuti, da je opis točan;
jedino što se poplava tiče, 2a koje veli, da niesu hrastu škodljive, makar i
3--4 ćedna trajale, moram istaknuti, da to valja samo za kasnu jesensku i
ranu proljetnu poplavu (od polovice studena do početka travnja), dok je voda
hladna; ljetna poplava sa toplom vodom uništuje mlade biljke posvema, ako
potraje ma i samo desetak dana. Meni je usljed takove poplave godine 1893.
jedna kultura posve propala. —


Drugi glavni dio knjige počima sa „Bestandesgrtlndung." Ta se opet
raspada u 1. naravno pomladjivanje sjemenom (Naturbesamung) 2. u sjetvu
(Holzsaat),3. u sadnju (Holzpflannzung) i 4. pomladjivanje već sječenog drveta —:
iz žile i panjeva, sjekom u glavu itd. (Schlagholzverjlingung).


Ad 1. Što se navedenoga pomlađjivanja tiče, to podaje B. svu vrieđnost
generalnim pravilom staroga majstora G- L. Hartiga. Najveću ulogu kod toga
pomlađjivanja igra po njegovu mnienju zastor krošnja (Beschirmung). Da se ta
važnost sklopa shvati, valja sliedeće čimbenike u račun uzeti: a) svjetlo, b)
oborine, c) vjetrovi, d) izžarivanje topline, e) konkurencija žilja i korienja starog
oplodnog drvlja (Concurenz der Mutterstarame) f) konkurencija korova, g) životinje,
— koji čimbenici kod naravnog pomlađjivanja ne malu ulogu igraju. Što se
ponajprije svjetla tiče, to dokazuje B., da neposredno sunčano svetio
nije u prvoj mladosti neobhodno nuždno za rast drveća, nego da je dovoljno i
pretočeno, drugotno svjetlo. Više nego svjetlo, unapređuje rast bilina,
sunčana toplina. Prema tomu ne drži B. puno do razdiobe G. Hejerove u
svjetlo — i sjenu Ijubeće vrsti drvlja, jer su u vrtu Miindenske akademije
hrastove i brezove biljke, do kojih direktno sunčano svjetlo malo ne nikada
dopirale nije, ipak 1—2 m. duge godišnje mlazove izćerale. Sklop krošnja ne
prieči dakle mlade biljke u rastu. —


Što se upliva oborina — kroz zastor krošanja — tiče, to isti do sada
još nije točno pronadjen, nu čini se, da sklop ne oduzimlje mladim biljkam
nuždnu vlagu.


Da je sklop najbolje sredstvo proti štetnom djelovanju vjetrova, to je
davno poznato.


Izžarivanje topline pod zastorom krošanja ima samo obzirom na kasne
(proljetne) mrazove neko znamenovanje, i to opet samo za takove vrsti drvlja,
koje trpi od mraza, i napokon samo za vedrih noći. Diferencija izražene to


^ Glede „opadanja borovih čefciBJah" imati će po našem mnienju i Ebermayer i
Goppert pravo. Ovo opadanje mogu prouzročiti : mraz, vietrovi, oeusenje (E,) što je
svagda slu<5aj kod djelomičnog obolenja^ dočim napadaj H. p, podaje vazda parasitaran,
po§astan značaj toj bolesti igalah. Vidi str. 103 Lebrbueb đer Baumkrankheiten v. Dr.


K. Hartig. Berlin 1889. 6 for. Uredn.