DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 39 <-- 39 --> PDF |
377 sigurnost osobe ili imutka^ od urvina, padauja stiena^ odrala kamenja, prodora gora, popuzina zemlje, i t. d. Sume, obterećene šum slažnostima, jesu takove, gdje jošte nije segregacija šume izmedju bivšega vlastelina i bivših podanika provedena, te gdje podanici imadu pravo drvarersja i druge potrebe podmirivati iz šume bivšega vlastelina. Povjerba pako jest onakova sukromaa imovina, gdje je zakonodavnim putem na zamolbu njezina vlastnika odredjeno, da je ne otuđjiva te da imade prelaziti od potomstva na potomstvo. — Prve dvie vrsti imadu svoj temelj, glede onoga da se s njiml postupe kao sa sumarni zaklada i dr., u onom, što to u velikoj mjeri zahtjevaju razni prirodni odnošaji; doČim ostale vrsti u onom, što su to neke šumske zajednice, gdje probitci svib zajedničara nisu uviek isti, a po tom je potreban osobiti javni nadzor, da se jedni ne oštećuju na korist drugib. Osim toga imade se i sa sumarni, koje stoje u javnoj upravi gospodariti na temelju gospodarstvenih osnova ili programa, a da će se takovi stvoriti i obdržavati, pruža sigurnost državi vlast, koju imade proti svojemu činovuičtvu. (Svršit će se). Naredba poglavice kubanskih Kozaka ođ 28. septembra (10. oetobra) 1892. o pošumljenju i podizanju ribnjakah. Za putovanja po nastanjenih predielih sjevernoga diela kubanskoga okružja u pokrajinah Jekaterinodora, Temrinska, Jeiska i Kavkaza našao sam posvuda, da starodrevni kozaci kao i pučanstvo istom nastanjeno sve sile naprežu, da zemlju žitom zasiju. Ciela je stepa na daleko tako izorana, da se ve i neima, pa su toli glasoviti poljski vrtovi i voćnjaci kraj crnoga mora pretvoreni u oranice, te je težko još naći dobrih šumskih saatojina, kojih ima donjekle samo jošte na sukromnih imanjih. Poljodielstvo se je tako razširilo, da se gospodari ne mogu brinuti ni za samu žetvu, te usjeve dielomice na polju ostavljaju, dielomice najimlju za to strane radnike, koje moraju ne obično skupo plaćati, Često 2—3 rublja na dan. Sbog pomanjkanja gotova novca, posudjuju ga u te svrhe od trgovaca uz 50 do 100 postotaka uz uviet da im žito prodadu uz stalnu, sniženu cienu. Tako poljodielac dobije u najpovoljnijem slučaju veoma neznatan dobitak. Pri tom se tlo toli izcrpljuje, da trajno dobre žetve spadaju u iznimke. Njekoč toli plodno tlo u pokrajinah oko crnoga mora — koje je pokriveno bogatom vegetacijom, a napljavljeno mnogobrojnimi riekami i izvori — pretvara se brzo u divlju, neplodnu, golu i suhu pustoš. Na mnogih postajab ima još starih Kozaka, koji znadu označiti doline, gdje su njekoč ribe lovili, dočim se sada u istih žito žanje. Uzrok, usljed kojeg se voda u dolinah, riekah i vrelih zasušiti, leži u tom sto ljudi nerazumno uporabljuju i izcrpljuju blagodati naravi. Znanost je i izkustvo već davno dokazalo, da se usljed uništenja šuma i vegetacije u obde, vrlo rano snieg topi, te se tako otaljen kao i kišnica bez zaprieka slieva u jaruge, te u takovu toku sve pregrade što ih na svom putu nadje, kida i k moru spješi. Usljed toga postane tlo golo, te se od sunca tako ugrije, da se oblaci, čim se i pokažu, odmah razstave, a da i ne okvase bilje potrebnom vlagom, pa se tako usljed nestašice zastora po malo vrela presuše te se ne samo jaruge, nego i riečice osuše. Zadnjih je 20 godina pučanstvo kubanskoga područja sve učinilo, da šumu uništi, da tlu oduzme svaku zaštitu, vodu da izsuši i tako u nevrieme sušu da prouzroči. Nastavi li se takovo gospodarenje u sjevernih krajevih, tad se nevalja nadati u buduće kakovoj pravilnoj, unosnoj žetvi. S uputom na izašlu naredbu o uredjenju obćina kozačkih postajab, potvrdjenu previšnjom kabinetskom odredbom od 3. lipnja 1891- pozivam sve obćine, da poĆam od jeseni ove godine, podignućem nasipah načine što više Jezera po onih klanjcih, u |