DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 376 imade se postupati po odobrenom gosp. programu, a kod toga imade se slijediti načelo, da je kod ovakovib pašnjaka glavna svrha uživanje paše, dočim je tek uzgredna svrha^ uzgoj drva. Sa onimi drvljem obraslim! pašnjacima, koji se neaalaze na bezuvjetno šumskomu tlu, imade se takodjer postupati po odobrenom gosp. programu, nu to samo u toliko, u koliko takovi pašnjaci nisu potrebni posjednikom za pasu. Sa sumarni pakO; koje su prigodom segregacije u ime pašnjačke pripadnosti izlučene, imade se postupati kao i sa inimi sumarni. Ovo posljednje je tim važnije^ što imademo šumovitih pašnjaka, koji su često više vrijedni od samih šuma, a to je nastalo kroz to, što se je prigodom segregacije morala dati paša blizu sela, dakle ve<5inom u ravnici, gdje obično raste najbolje drvo, dočim se za sume nije biralo najpristupnije mjesto, već se je dopitivalo dalje od sela, obično u gori. G-ovoreć ob obć. sumarni napomenuti je jošte kod toga, da zakon od 26. ožujka 1894, nazivlje šume urb. obćina šuma „zajednice posjednika". To imade svoj temelj u povjesnom razvoju naših obćina. Naše stare urb. obcine sačinjavale su skup podanika jednoga vlastelinstva, dakie bile su to zajednice osoba, koje su imale svoj temelj u podaničkoj svezi. Iza god. 1850., a naročito od god, 1862, stvorene su sadanje upr. občine koje nisu nađovezane na tragove starih urb. obd., već su samostalno od ovih uredjene. Kod razriješenja urb. odnošaja nije dakle bilo više traga urb. obćinam, a po tom je zakon đopitao šume i pašnjake bivšim urb. ovlaštenikom tako, da ove sačinjavaju vlastništvo dotičnih bivših podložnika. Nu medjutim, ako i nisu dotične šume i pašnjaci prigodom segregacije bile dopitane urb. obdinam, ved bivšim podložnikom kao zajedničko vlastništvo, to su one ipak zadržale svojstvo obd. imovine, a to jim je priznao i car. patent od 17. svibnja 1857. ob uredjenju zajedničkih posjedovnih razmjera, jer prem je odredio, da izluČene šume u korist bivših podložnika prelaze u njihovu viasnost, ipak je odredio i to, da se sa timi šumami imade postupati kao sa obdinskimi. Za šume zaklada i dr. propisuje se samo, da se imade u tim šumama gospodariti na temelju odobrene gospodarstvene osnove ili gospodarstvenoga programa. Ove gosp. osnove i programi moraju se, isto tako kao i oni obdina, osnivati na načelu potrajnosti i na načelu većega prihoda, u koliko to posljednje načelo nedodje u sukob sa načelom potrajnosti; imade se dakle u takovim šumama zavesti potrajno gospodarenje tako da se osigura potrajno uživanje šumskih godišnjih prihoda. Sa stanovišta naprednoga šumarstva nemože biti sum. gospodarenju jedini cilj, da se šuma uzdrži, ved mora imati i tu svrhu, da se polučuje sto vedi dohodak, nu to nastojanje, da se polučuje vedi dohodak, opravdano je samo dotle, dok se time neokrnjnje sučanstvo Šume. — U koliko nebi u roku od 3 godine ili uz dozvolu vlade u drugom roku ovi posjednici podnieli na odobrenje gosp, osnove ili programe, to su podvrženi kazni i obustavlja se sjeda; a ako nebi niti posije ponovne kazne u opredijelenom roku osuovah podnijeli, vlastan je upr. odbor odrediti javnoga kojega strukovnjaka, da se pod njegovim neposrednim nadzorom o trošku posjednika vodi strukovna uprava i šumsko gospodarenje u njihovim šumama. To isto vrijedi i za slučaj, ako prekrše odobrene gospodarstvene osnove ili programe, ili akonjihovo šumsko gospodarenje nebi u obde prama postojedim propisom odgovaralo koristi šuma; dočim ako bi nerazborito gospodarili prije odobrenja gosp. osnove ili programa, to se može obustaviti svaka sječa do odobrenja osnove ili programa Isto što vriedi za šume zaklada i dr., vriedi i za neke sukromne šume, i to za zaštitne šume, sume stavljene pod zabranu, šume obteredene šum. služnostima, šume dioničarskih rudarskih i industrijalnih družtava, te šume povjerbinA. — Zaštitne Šume su onakove, koje se nalaze na tlu, koje bi se moglo iahko razrabliti, da se vedi prostori IJše sasma drvlja, naime šume na strminama, velikim visinama, na obalama vedih voda ili na obroncima gora. Pod zabranu stavljaju se one šume, gdje je u pogibelji |