DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 374 nego ja sudim, da su se ove tek sekundarno na osima nastanile, pošto ove već bijahu obumrle, te da po tome spram bolesti same ne stoje u kauzalnome snošaja. Drugim notornim neprijateljima borova iz družbe bilinskih paragita, n. p. Peridermium pmi, Hjsterium pinastri ete. nijesam našao ni traga. Medjutim je poznato, da borovi i u obde naša crnogorica ima sijaset neprijatelja i u carstvu životinjskome, te je može biti koji životinjski nametnik začetnik zla, što dakako ne mogu tvrditi, jer se nijesam^ osvjedočio ni o nazočnosti takovoga bića. Žalim, što nijesam bio bolje sreće, dao bi Vam izvjestno mogao reći, o čem se radi, Nova šumarska uprava. (Iz viestnlka „županije virovitičke".)* Sume imadu veliku važnost u životu čovječanstva. One nam pružaju neposredni dohodak iz prodaje dozrelih stabala, od žira, bukvice i šiske, od lovine i pase: a uz to crpimo iz njih mnogo toga za neposredno namirivanje potreba u kućanstvu. Osim tih neposrednih koristi imademo od njih i mnogo posrednih probitaka. Posredstvom njihovim razbija se žestina vjetrova, blaži vrućina i smrzavica zraka, zaprečuju oluje, poplave, urvine i plazovi, čisti se zrak te uzdržavaju vrela i potoci; a uz to djeluju na duševni i čuvstveni život čovjeka, te bude u njem spoznaju i ljubav napram veliČanstvenosti prirode i njezinom stvoritelju. Šume su nam dakle stranom neposrednim vrelom đohodka, a stranom nam u veliko koriste, što blagotvorno djeluju na prirodu. Te velike koristi pokazuju, da je obstanak Šuma jedan od glavnih uvjeta za obde blagostanje, da očuvanje šuma ne zahtjeva samo probitak sadanjega žiteljstva, već i probitak budućega potomstva. Casovita probit pojedinca bila bi doduše, da se u najkraće vrierae sav dohodak iz šume izvuče, nu proti toj Časovitoj koristi pojedinca stoji obća korist sadanjega i budućega žiteljstva, koja zahtjeva obstanak i očuvanje šuma. Kroz to dolaze u sukob obći probitci sa probitcima pojedinaca. Ravnovjesje u tom sukobu može se samo na faj način polučiti, ako se šumsko vlastničtvo, podvrgne javno-pravnim stegara. Te javno-pravne stege pako sastoje se u glavnom u tom, da se gospodarenje sa šumama do stanovite mjere podvrgne oblasfcnomu nadzoru, a prama tomu da se donekle posjednici ograničuju u svojoj slobodnoj razpoložbi. Vrlo je lahko šume poharati, dočim ih je težko podići, a prama tomu jest to ograničenje slobodne razpoložbe sa strane države, kojoj imade biti pred očima ne Časoviti — već vječni boljak i napredak zemlje i naroda, skroz opravdano. Dosljedno tomu i naŠ šumski zakon od 3. prosinca 1852. u savezu sa zakonom od 26, ožujka 1894. ob uređjenju strukovne uprave i šumskoga gospodarenja u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom — ograničuje vlastnike Šuma u slobodi raspoložbe te ih stavlja pod neki nadzor. Taj nadzor nije za sve jednak. Proti Šumam, koje se nalaze u sukromnom vlaatništvu, jest ograničenje razpoložbe neznatno. Sukromni vlastnik ne smije svoju šumu bez oblastne dozvole iskrčiti, a dozvola mu se podieljuje, ako se iskrčenju ne protive kakovi javni obziri ili ako tko roti tomu ne stavi kakav eukromno pravni prigovor; nadalje ne smije se s njome postupati tako, da se kroz to daljnje plodjenje drva ili izvrgne pogibelji ili posve onemogući ; a isto tako ne smije sa svojom sumom na taj način postupati, da se tim izvrdava susjedska šuma očitoj pogibelji oštećenja od vjetrova. — U koliko bi koji suđromni vlastnik proti tomu izradio, to se proti njemu postupa po upr. oblasti kaznom, a uz to imade izkrčene ili opustošene dielove šume u opredieljenom roku pošumiti. Pravne osobe — zajednica ljudi ili imovina, koja imade takove trajne svrhe, koje ne služe čovjeku pojedincu, već više njim, i to ne samo živućim Ijudem, već i ^ * Donosimo gornji članak priposlan po p. n. g. L. pl. Kr. pošto on želi. da se u .sličnom smjeru i u drugih lokalnih listovih, popularni članci donašaiu u svrhu ra^jašnipnja nove ^P^^^^´ UredBičtvo. |