DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 35 <-- 35 --> PDF |
373 raznaša doata požarnog mirisa k eanadskih gumab preko jezera Ei´io na- Cleveknd i na druga mjesta, koja leže na velikim jezerima. Takovi se šumski požari dogadjaju ponajviše u naSih ooiorikovih Sumali u sjevernih predjelib i susjednoj Ganadi u kasnu ljetu. Kada sunce gume tigrije- i razvrući, te pošto se uslied toga počmu pradebla ^znojiti-´ tako, da taj ^^noj pocrne curiti u obliku mirisne smole iz svib njibovib „pora^, koja smola tako otvrdue, da se drveće dielomice krastom obloži; kada se tako sume, koje se na mnogo hiljada četvornih milja u daljinu protežu u povišenom upaljivom stanju nalaze, tada je dovoljna samo jedna iskra iz parostroja, koj onuda prolazi ili kakova tinjajuća bačena šibica, đa se u tili Čas porodi vatra i u brzo razširi, pa se usijed vjetra raznosi takovom snagom u Izvjestna pravcu^ da ne postaja samo prašume žrtvom takova požara, nego sve, štogod mu je na putu kao: ljudski stanovi, ciela sela, jer se plamen širi kao plieva uslied vjetra, pa čovjek gleda strahom i začudjeajem, kako mu vlastita djela propadaju boje(S se, da neće i Sc\m nastradati ili od plamena, koji ga sa svih straaa kruži, ili da ga nede možda aadušiti guati dim. Tako strašni slučaj dogodio se ovih dana opeta u sjevernom Wi8consinu, poimence u Asehlandu i Baytielda. Odavle se je iz blizine južno ležećib rezervacija „Odanab" — Indijanaca približavao plamen prouzročiv najveću nevolja i stravu u spomenutim mjestima, kojih su stanovnici zadnje nedjelje usljeđ vike na vatru iz crkve izazvani, da vatru od svojih stanja odvrate i zaprieČe, jer se je ista naglo bližila. Nakon stoje složnom radu od više stotina rukuh uspjelo, da su šume bliže selima sasječene, pošlo je za rukom vatru ustaviti, koja se je po tom odbila drugim smjerom i doskora se po plohi od dvie stotine četvornih milja razsirila. Po najnovijim vještima biesui vatra još uviek, pa je prouzrokovala oko vise milijuna for. štete. Ovo se neproteže samo na uništene šume, gdje je oko 75 milijuna stopa drva uništeno, nego takodjer i na nalazeće se sgrade po šumskih čistinah gdje su pogorieli već požeti usjevi i stoka. Tom je prigodom stradalo i mnogo ljudstva, kao što je i mnoga obitelj izgoriela, o ćemu medjutim dosada još nisu stigle pouzdane viesti- Bolest detlnjah na borovih mladicah. Gosp. kot. Šumar. P. Knobloch iz Karlovca piše nam sliedeće: Ovdje predlažem grančice od bolestnoga bora, na kojih su Četinje dielomice, požutile i osušile se. Kultura je u Zorkovcu, tlo je pjeskovita ilovača, položaj prama jugo zapadu, briežuljak, Sastojina je bukva, grab, lieska, hrast, orah, bieli i crni bor, omorika, ariž i t, d. u dobi od tri do 10 godina, a u površini do 24 rali. Od bielog bora jest svaka biljka napadnuta, a od ostalih v^ati drveta niti jedna. tj drugih kulturah nisam oboljenja borovih Četinjah opazio. Usijed toga priposlali smo veleuč. gosp. Dr. A. H. priposlane nam borove grančice na naučno iztraživanje. pa smo ga umolili, da nam izvoli saobćiti značaj i vrst dotične bolesti. P. n. g. dr, A. H. odazvao se je našoj uprosbi, svom spremnosti, na čemu mu se Ijepo zahvaljujemo^ ter nam izvoli pisati o posljedku svojih iztraživanjah sliedeće: „Čast mi je priobćiti Vam, da sam priposlane mi bolestne Pinus-mlađice pomno pretražio, na po se s obzirom na eventualne bilinske parasite, koji bi mogli biti uz rokom tome pojavu. Medju tim nije mi uspjelo konstatovati nazočnost bića, na kojega bi utjecanje izvjestno mogao svoditi tu bolest borovih mladica. Pomišljao sam u prvome redu na Caeoma pimtorquum, pače mislim, da bi ta uredineja mogla biti budilica ove bolesti, prem da nijesam našao sa svim nefaljenih znakova njezine nazočnosti. Na Če tinjama ae ne opaža niSta; na osima samim, i to u pukotinama epiderme ima obilje raziienih mikroskopom 2:amjetljivih gljivica, na po se konidijskih njihovih fruktiiikacija, |