DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 370 — pove&o se broj na 600, a danas ih ima jedva 470. Brojenje se obavlja zimi na mjestu, gdje se hraue i po tragonh po istom zapalom sniega. U jednom dieiu, koje je u najaovije vrieme P. Vestberg u Rigi obielodaiiio, u kojem se je on po bilježkab nadziratelja zvierinjaka ravnao, na brojio je isti do 246 bisona, kojih se je manjak mogao od godine 18T3. do 1892. ustanoviti. Svakako je broj uginulih životinja veći. Od ovih nestalih 246 komada, mogli su se samo u 17 7. slučajeva ustanoviti razlozi nestajanja. Tako ih je naime 36 poginulo od starosti, 35 od suplemenika, od zvierokradica 34, od bolesti 17, 13 od ozleda, da ih je naime drvo pritislo, usljed izvala 9, od vukova 9, 8 ih se udavilo, na lovu velikoga kneza Mihajla Nikolajevića ustre- Ijeno je god. 1885. njih 8, te su 4 bisona već godine 1873. na zapovied cara Aleksandra II. u Berlin i Carigrad poslana. Na Kavkazu ima bisona u jednoj borovoj šumi kod mjesta Atrihova u kotaru Zelenfiaih. Što je sa kavkazkimi bisoni u Kuhanu, gdje se oni po velikih borovih šumah još u Čoporih mogu nacU, o tom neima u P. "VVestbergu točnih podataka. Hubertova zelina jest zimska glavočika aa velikim lišćem (Uplad Cress) koju rado jede sva divljač. Ja sam, piše jedan šum. upravitelj, godine 1890. sliedeći pokus učinio: u sječini sam za kasna ljeta dao malu plohu plitko prekopati i ostavio sam ju tako preko zime, nepriredjenu. Sliedeće sam godine u prolječu sjemenje po iiehi u oveće hrpice posijao, pa kada su biljke narasle za presađuju, tada sam ih na 20. centimetara jednu od druge presadio na pripravljenu već plohu. U jeseni i zimi posječivale su svakim danom srne i zečevi mjesto, zasadjeno Hubertovom zelinom, pak žalim samo, što te zeline nisam mogao ved kod prvog pokusa toliko zasaditi da bi se divljač ciele zime tuj prehraniti bila mogla, jer je ista uz zdrav tek, s pokritim tim stolom, bila brzo gotova. Porez na puške. Grad. poglavarstvo javlja: Po ustanovi §. 14. zak, čl. XXIII. god. 1S83. imadu 8vi oni, koji posjeduju za lov uporabive puške te koji su po §. 2. toga zakona dužni plaćati porez na puške, godimice prijaviti broj pušaka svojih, jesu li jednocievke ili dvocievke, ter ujedno točno naznačiti svoj stan. S toga se pozivlju evi posjednici pušaka, koji se za godinu 1894.—1895. jošte prijavili nisu, da se u roku od 15 dana kod gradskoga poreznoga ureda pismeno ili ustmeno prijave. Tiskanice u tu svrhu dobivaju ee bezplatno za običnih uredovnih sati kod gr. poreznoga ureda. Sa drvarskog tržišta. Španjolski trgovački ugovor ima čitav niz popusta na cieniku i to za uvoz u Austriju i Ugarsku; tako se neplaća sada za pluto ništa (prije 1*50 for.), čepovi od pluta, podplati od pluta i ina plutova roba 5 for. (prije 12 for.). Kao pogodnosti glede pladanja eariue treba osobite iztaći one, koje je Španjolska austro ugarskom izvozu zajamčila kao popust, za izvor dužica od 10 na 2, za grad ju od 5 na 8, za željezničke podvlake od 5 na 2, za. parpuete od 24 na 12 i za pokućtvo (iz savijena drveta) od 50 na 18^2 peseta, — G. Turrel, elan franeezke komore spada u kategoriju onih političarah koji sistem zaštitnih carinah smatra po državno gospodarstvo i prihod shođnim, a u represivne svrhe, koje imadu da u susjedne države iznude poboljšice i pogodnosti ma koje ruke, upravo nuždnim. To svoje teoretičko izpovjedanje političkih načelah, priveo je on nedavno u franc, komori praktičnom životu, kadao je stavio predlog, da se na uvoz duga hrastove drvene robe, koja dolazi iz Austrije udari zaštitna carina zato, sto ova država neće da izvozu francezkih vina dade onih istih carinskih pogodnosti, koje je, |