DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 369 — punjenu patronu sukneuom tvarju, izpalio na suraara. S tim je takodjer sncrlasno, đa se pravac pucanja napram točki, koju je Šumar odmah sudu označio kao stanovište Milana Binnaj sve do mjesta, gdje se je s Franjom lirvao posve slaže sa pravcem, gdje su našli one komade sukije. Sto se nije na licu mjesta nasla puška Milana Binna može se samo time razjasniti, da su ona trojica zvierokradica poznavajuć terraiu, tu puškuj jer im je blizu ležala, bez pogibelji, kriomice i brzo spopaH, čega su se morali bojati učiniti sa puškom Franje Binna, koja je ležala po dalje, a da se ne izlože bitcu iz puške šumara, koji je skočio na zavoj puta i zaklonio se za drveće. Franjo Binne sa sinovi poznati su njemačkom šumarskom osoblju već od njekoliko godina, kao smioni zvierokradica, koji su spremni svako nasilje učiniti. 19. listopada 1884. bio je njemački šumar Lustenberger ubvaćen od francezkih zvierokradica, koji su bili oboružani sa 8 pušaka i sa psima, napadnut i zlostavljen. U družtvu ovib bio je tada Franjo Binne i sinovi mu Eugen i Viktor. Na poziv državne oblasti u Zabernu bila je po francezkoj oblasti u tom predmetu iztraga provedena, pa je presudom iztražnoga povjerenstva u St, Die od 31. prosinca 1884. kažnjen Franjo i Eugeu Binne kaznom zatvora od 15 dana 1 novčanom globom od 50 franaka radi nanesene uvriede i lielesne oziede, a Viktor Binne novčanom globom od 50 franaka radi lovskog prekršaja, — Osim toga se je šumar Reiss još 31. listopada 1888. sukobio sa 5 francezkib zvierokradica na njemačkom zemljištu, koji su na njega višeputa pucali. Ustrie- Ijenog Franju Binna prepoznao je posve izvjestco šumar Reiss kao onog istog zvieroki^ dieu, koji je 31. listopada 1888. prvi na njega pušku opalio. Te činjenice dadu naslučivati kako bi jadno šumar Reiss bio u ovom slučaju prošao, da mu nije pošlo za rukom, obadvojicu napadača ob´riti. Na temelja sudbeno uatanovljenib činjenica nemože se ni za Čas podvojiti, da se je šumar Reiss nalazio u kritično doba u najve( 5oj pogibelji života i da je u pravednoj samoobrani oba bltca izpalio ; prvi napose zato da se spasi od drugoga bitca Milana Binna, koji je neposredno na uj naperen bio, a drugi zato: da nepostane žrtvom nasrtajab Franje Binna i družbine, koja je hitila ovomu u pomoč. Državno odvjetniČtvo, kao nadležna oblast glede odluke o tome, da li se imade povesti kazneni postupak, zaključilo je nakon dovršene iztrage, da se je šumar u ovom slučaju nalazio u stanju ovlaštene samoobrane, usljed česa da se isti sudbeno radi umorstva progoniti neimade. Nakon toga bje šumar Reiss po predpostavljenoj si oblasti premješten na jedno, od francezke granice odaljeno šum. mjesto, da nebude izvrgnut dalnjim osvetam one dvojice zvierokradica, koji su prijateljevali sa Binnom. Žuč srne. Prošlih sam nedielja, piše g. E. Bohmerle, imao priliku u jednom šumarskom družtvu Čuti različite nazore o neobičnu pitanju, da H naime srna ima žuči. Net´e škoditi, ako se ovo jasno pitanje još bolje razjasni i to tim više što je samo nesporazumijenje moglo izazvati protuslovne nazore. Da srna svojimi jetri žuč raztvara, to je već nedvojbeno dokazano ekslstencijom samog organa, samo srni manjka žučni mjehur, to pohranište žuči. Žuč prelazi kod njekih životinja neposredno, a kod njekib djelomice direktno u dvanajstnik (Zw6lffingerdarm), i djelomice opet u žučni mjehur. Ako dakle neima žučna mjehura, tada ne mora prestati sama djelatnost jetara, Prigodom gornjeg priepora valjda je bila identificirana žuč sa žučnim mjehurom. U ostalom kao što to opažamo kod srne, tako isto opažamo i kod drugih sisa vaca i ptica. Tako n. pr. neimaju žučna mjehura i slonovi, deve, jeleni, konji, njeke antilope, a medju pticami kukavice, nojevi, golubovi i t. d. Nješto o bjaiovičkih bieonih. U bjalovačkom se je kotaru zadnjih prošlih godina broj bisona tako jako smanjio, kao što nije već dugo godina, dočim su samo tri krave od bolesti poginule. G-odine 1873. brojilo se je još 527, bisona, god. 1882. |