DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 3 <-- 3 --> PDF |
~ 341 — III. odsjek govori o geografiji šumskog drvlja. Svaka vrst drvlja uspieva samo ondje, gdje je klima za DJU povoljna, a to su oni predjeli, u kojima se pojedine vrsti drv!ja već od naravi same nalaze. Poznato je, da je šuma u neprestanoj borbi sa poljodjelstvom i da ovo potonje danomice šumu u kraj potiskuje. To iztiskivanje došlo je u Njemačkoj već dotle, da jedinu jelu i bukvu nije poljodjelstvo iz njihovog vegatativnog pojasa istisnulo. To isto vriedi jedino još za jalšu, u koliko je ista zauzela neplodne močvare, zatim za bor, koji je upućen na najsiromašniju pjeskulju. Ostale vrsti drvlja — hrast, briest, jasen, javor — na čijoj stojbini i gospodarski usjevi izvrstno uspievaju, iznašaju veoma neznatan procenat šumske plohe u Njemačkoj državi. Taj proces iztiskavanja šume po poljodjelstvu počima već i kod nas u Hrvatskoj maha hvatati, i to u gorskim, siromašnijim predjelima — ako se ne varam — silovitije, nego li u ravnici. U ravnici, gdje nam je velik dio najplodnijeg zemljišta još uviek pod vodom, nije se taj boj izmedju obiju kultura još zaoštrio, i neće sve dotle, dok se ne odvodni Posavina i Podravina. Čim se to dogodi, onda ne će više dugo trajati, te će doći red i na naše hrastike. Stupanj naše kulture pokroćiti će tada od svinjogojstva na marvogojstvo, taj se proces već sada pripravlja, jer je zadnjih 15 godina kod nas najmanje 70 000 rali stare hrastove šume posječeno, odnosno oduzeto žirenju. Ako nama šumarima rečeni proces možda i nije baš po ćudi, to sdruge strane moramo priznati da će to s narodno-gospodarstvenoga gledišta napredak biti, jer je svinjogojstvo nedvojbeno najniži stupanj gospodarstvene kulture, upućeno lih na iztočne krajeve Europe, Zanivimo je znati, kako su zastupane pojedine vrsti drvlja u Njemačkoj; ciela šumska površina iznaša 14 milij. ha. ili 25*8% ukupne površine njemačke države. Od toga odpada na četinjače 65%57oi a na listače 34-6*^/o Od četinjača zastupan je bor sa 42´67oi ariš 0´3%, a omorika i jela sa 22-67OT od listača zauzima bukva 14 77,, hrastovina 3´5^´o, breza, jalša, topola 3´3%, hrastova-guljevača 3-P/o, srednja šuma 6*57o, dočim preostalih 3´47o odpada na raznu nizku šumu. U drugom poglavju prelazi B. na opis pojedinih vrsti drvlja, a počima sa četinjačama, i to posve logično sa borom, pošto isti najveću površinu u Njemačkoj zaprema. Ovdje nam je iztaknuti, da B. pojedine vrsti drvlja ne opisuje samo sa botaničkog i šumogojstvenog gledišta, nego je takođjer u kratko nabrojio i sve pogibelji — ustrojne naravi — kojima je dotična vrst drvlja izvrgnuta; zatim način, kako se pomladjuje i koja joj je vegetativna granica; napokon tehničku vriednost i uporabu —: jednom riečju, cio životopis u kratkim potezima. Ja se posve slažem s tim načinom; jer kada mi se sjedne strane kaže, da ovako i ovako odgajam dotičnu vrst drvlja, hoću da s druge strane znadem i uzroke, zašto baš tako, a ne drugačije, t. j . ja ću već kod učenja šumogojstva imati sve eventualne pogibelji, koje pojedinoj vrsti priete, pred očima, te će mi usljed toga individualnost dotične vrsti markantnije i trajnije u pamćenju ostati. Opisujuć na taj način bor, opaziti nam je, da B. |