DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 22 <-- 22 --> PDF |
360 Preostaje nam jošte, da u kratko ocienimo sadržaj ove naredbe. U naslovu i u prvim paragrafima spominje se najviše regulativ za obje glavne kategorije šumsko tehničke državne službe. U uvjetima za pripust k izpitu nespominje se više izpit zrelosti, jer je to conditio sine qua non za polaganje theoretskih državnih izpita. Pošto se zahtieva praktično službovanje prije polazka strukovne škole, zato se imade posije polazka iste provesti samo jednogodišnje praktično službovanje (§. 2. toč. 4.). Pod praktičnim službovanjem prije polazka strukovnog zavoda, razumjeva se služba u sriezu, te se po tom u isto neubraja službovanje provedeno kod političke uprave (sravni točku 1 i 4 §. 2). Dnevnik imade se u buduče voditi za vrieme praktičnog službovanja prije polazka strukovne škole kao i za vrieme službovanja posije polazka iste, dočim se je prije imao u posljednjem slučaja voditi (§. 3) U pravilu pada redoviti izpitni rok u mjesec listopad, nu može se radi popravnih izpita ustanoviti i koji drugi rok. Znatnu razliku od prijašnjih propisa ćini §. 7. tičući se sastavljanja izpitnog povjerenstva, koje se u buduće iz 4 člana, računajue ovamo i predsjednika, sastojati ima, te izmedju kojih mora biti jedan pravnik. Predsjeđničtvo vodi jedan od obojice predstojnika šumsko tehničkog odsjeka u ministarstvu poljodjelstva, njima pripada pravo, birati si svake godine članove povjerenstva izmedju petuaestorice povjerenika, imenovanih na 5 godina od ministarstva poljodjelstva. Mnogi strukovnjaci bili su protiv toga, da se u povjerenstvo pozove i jedan pravnik, nu neopravdano, jer se od izpitatelja mora zahtievati što moguće podpunija naobrazba u struki, koju izpituje. Sadržaj §. 10, je skoro posve istovjetan sa normom od god. 1875., samo se mora spomenuti, da imade iz upravnih struka doduše izpitivati pravni izpitatelj (točka 3. a—b) ali sudjeluju ipak i šumarski tehničari, u koliko zasjeca uredjenje službe u upravne struke. Znamenitija razlika §. 10. od prijašnjih naredaba jest i ta, što su izpitni predmeti razdjeleni u skupine, što fsu točnije razglobljene upravne struke i što se je u računanje vriednosti šuma, uvrstila obća procjena dobara i napokon šumarski sustav zagradjivanja bujica. Kod pismenog izpita imade predsjednik veliki upliv na izbor izpitnog materiala (§, 12,) Povjerenstvo može tekar izmedju onih pitanja koje predsjednik predloži obaviti uži izbor. Dočim je prije kandidat izmedju postavljenih pitanja jedno izžriebao, te si time na njeki način sam krojio sudbinu, obavlja to sada povjerenstvo.. Propisi 0 izpitu u šumi i u zatvorenom prostoru (§§. 13. i 14.) nisu se znatno promjenili, naprotiv su se znatno promjenili propisi o censuri (§§. 15., 16., 17.), 0 popravnom izpitu, o javnom proglašenju izpitnog posljedka za svakog kandidata, te napokon o reprobaciji na manje od godinu dana. Sto se tiče sadržaja §. 25,, to si je ministarstvo poljodielstva pridržalo pravo prosudjivati, da li se imade koji izpit, položen u inozemstvu smatrati ravnopravnim s ovim ispitom, i da li se je udovoljilo zahtievom §. 2. br, 1. i |