DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— 340 —


Mi ćemo u ovom članku progovoriti o Borggreve-ovoj knjizi gorajega naslova, te
ćemo vidjeti, koja načela njega u šumogojstveuoj znanosti vode.
Prije nego što predjemo na sam predmet, dodirnuti ćemo se naslova
knjige, premda se nas kao Hrvata mnogo ne tiče.


„Hohzucht" nije nikako sgodan izraz, kao ni „Waldbau", jer ui jedan
ne obuhvaća onaj pojam u podpunoj cielosti, koji se tomu izrazu obično podaje
nHolz ziichten, erziehen" s jedne, „den Wald bauen, aufbauen" s druge
strane, nikako ne podaje podpunu sliku onoga, što mi Hrvati sa veoma shodnim
nazivom „šumogojstvo" označujemo. Šumu gojiti, znači, ne samo odgojiti ju
(bilo sjemenom ili sadnjom), nego za cieloga joj obstanka tako s njome postupati,
kako će našoj svrsi odgovarati, odnosno prilagoditi ju prirodnim zakonom,
a da uzmogne uspievati. Njemački izrazi ,ziichten^´, „erziehen", „bauen" preveć
su tiesnoga okvira, preveć uzkog značenja, a da bi mogli cielu onu operaciju
od postanka pa do zrelosti šume obuhvatiti. Naš izraz „šumogojstvo" posve
sretno ujedinjuje obadva njemačka izraza: „Bestandesgrtindung´´ i „Bestandeserziehung",
te dvije rieči izrazuju ono, što se obično kaže: Waldbau".


Nakon tog malog izleta u filologiju, preći ćemo na sadržaj Borggreve-ove
knjige, te ćemo popratiti pojedine odsjeke i poglavja za koje mislimo, da sadržaju
nešto novoga, i da su vriedni, da se iztaknu.


U L odsjeku razpravlja B. kako se šuma hrani i raste, te dokazuje, da
je stanovita množina vode od najveće važnosti po rast i razvoj drvlja. U uskom
savezu sa množinom vode, jeste kapilarna snaga tla, te bogatsvo istoga na
onima tvarima, koje su sadržane u pepelu dotičnog drveta, — a to su kalij,
fosfor, calcij, magnesij i t. d. dakle, tako zvana mineralna hraniva. Medju tim
je fosfor najvažniji. U drvetu ima samo za polovicu fosforne kiseline, koliko
kalija, dočim je u stelji množina tih dviju mineralnih soli jednaka. Više nego
stelarenje, troši šumsko tlo trava, ponajpače na čistih sječina, gdje se kroz
2—5 godina u;^astopce kosi. Iza vode i mineralnih soli, daje B. veliku važnost
pokrovu (prevlaki) tla po razvoj i rast šumskog drvlja. Taj pokrov može
dvojak biti: on se sastoji ili lih od odpadaka šume same, (lišće, grančice) a
taj se slučaj dogadja samo u gustoj bukovoj i grabovoj šumi, ili osim toga od
sekundarne vegetacije, a to je korov i šikarje. Taj pokrov representira jedan
dio onoga, što je godišnje priraslo u šumi, pa ne oduzme li se taj pokrov šumskom
tlu, onda on representira onu mineralnu rezervu, onu količinu, koja je
za dogodišnji prirast nuždna. Oduzme U se tlu taj pokrov, onda ostaje naravno
samo jedan neznatan dio mineralnih soli dogodišnjem prirastu, eventualno plodu
(sjemenu) na razpolaganje. Taj pokrov (odnosno stelja) fungira nadalje kao jako
loš vodić topline, te ne dozvoljuje, da se ekstremni stupnji topline i zime
duboko u tlo upiti mogu. Usljed istoga toga svojstva prieči pokrov takođjer
prenaglo izhlapljiv anje.


U n. odsjeku razpravlja se, kako se šuma "oplođjuje i množi (sjemenom,
mladicama, izdancima)