DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1894 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 340 — Mi ćemo u ovom članku progovoriti o Borggreve-ovoj knjizi gorajega naslova, te ćemo vidjeti, koja načela njega u šumogojstveuoj znanosti vode. Prije nego što predjemo na sam predmet, dodirnuti ćemo se naslova knjige, premda se nas kao Hrvata mnogo ne tiče. „Hohzucht" nije nikako sgodan izraz, kao ni „Waldbau", jer ui jedan ne obuhvaća onaj pojam u podpunoj cielosti, koji se tomu izrazu obično podaje nHolz ziichten, erziehen" s jedne, „den Wald bauen, aufbauen" s druge strane, nikako ne podaje podpunu sliku onoga, što mi Hrvati sa veoma shodnim nazivom „šumogojstvo" označujemo. Šumu gojiti, znači, ne samo odgojiti ju (bilo sjemenom ili sadnjom), nego za cieloga joj obstanka tako s njome postupati, kako će našoj svrsi odgovarati, odnosno prilagoditi ju prirodnim zakonom, a da uzmogne uspievati. Njemački izrazi ,ziichten^´, „erziehen", „bauen" preveć su tiesnoga okvira, preveć uzkog značenja, a da bi mogli cielu onu operaciju od postanka pa do zrelosti šume obuhvatiti. Naš izraz „šumogojstvo" posve sretno ujedinjuje obadva njemačka izraza: „Bestandesgrtindung´´ i „Bestandeserziehung", te dvije rieči izrazuju ono, što se obično kaže: Waldbau". Nakon tog malog izleta u filologiju, preći ćemo na sadržaj Borggreve-ove knjige, te ćemo popratiti pojedine odsjeke i poglavja za koje mislimo, da sadržaju nešto novoga, i da su vriedni, da se iztaknu. U L odsjeku razpravlja B. kako se šuma hrani i raste, te dokazuje, da je stanovita množina vode od najveće važnosti po rast i razvoj drvlja. U uskom savezu sa množinom vode, jeste kapilarna snaga tla, te bogatsvo istoga na onima tvarima, koje su sadržane u pepelu dotičnog drveta, — a to su kalij, fosfor, calcij, magnesij i t. d. dakle, tako zvana mineralna hraniva. Medju tim je fosfor najvažniji. U drvetu ima samo za polovicu fosforne kiseline, koliko kalija, dočim je u stelji množina tih dviju mineralnih soli jednaka. Više nego stelarenje, troši šumsko tlo trava, ponajpače na čistih sječina, gdje se kroz 2—5 godina u;^astopce kosi. Iza vode i mineralnih soli, daje B. veliku važnost pokrovu (prevlaki) tla po razvoj i rast šumskog drvlja. Taj pokrov može dvojak biti: on se sastoji ili lih od odpadaka šume same, (lišće, grančice) a taj se slučaj dogadja samo u gustoj bukovoj i grabovoj šumi, ili osim toga od sekundarne vegetacije, a to je korov i šikarje. Taj pokrov representira jedan dio onoga, što je godišnje priraslo u šumi, pa ne oduzme li se taj pokrov šumskom tlu, onda on representira onu mineralnu rezervu, onu količinu, koja je za dogodišnji prirast nuždna. Oduzme U se tlu taj pokrov, onda ostaje naravno samo jedan neznatan dio mineralnih soli dogodišnjem prirastu, eventualno plodu (sjemenu) na razpolaganje. Taj pokrov (odnosno stelja) fungira nadalje kao jako loš vodić topline, te ne dozvoljuje, da se ekstremni stupnji topline i zime duboko u tlo upiti mogu. Usljed istoga toga svojstva prieči pokrov takođjer prenaglo izhlapljiv anje. U n. odsjeku razpravlja se, kako se šuma "oplođjuje i množi (sjemenom, mladicama, izdancima) |